Aktualno
StoryEditor

ANKETA Štetimo li autističnoj djevojčici Greti praveći od nje ikonu?

03. Svibanj 2019.

piše Višnja Starešina

Jedan od mojih omiljenih filmova bio je ‘Dobro došli, Mr. Chance‘ (u originalu ‘Being There‘) Hala Ashbyja iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Zašto? Zato što je tako nenadmašno i nemilosrdno ismijao plitkost, površnost, blaziranost društvenog i političkog establišmenta. U Washingtonu, ali i bilo gdje. Mr. Chance je osoba s određenim mentalnim ograničenjima (fenomenalni Peter Sellers), koji je cijeli život samo održavao vrt svojega bogatog poslodavca i gledao televiziju. I sve njegove spoznaje dolaze iz vrta ili s televizije.

Njegov susret s realnim svijetom počinje kad nakon gazdine smrti iziđe na ulicu i odmah završi pod automobilom savjetnika američkog predsjednika. Mr. Chance ubrzo postaje univerzalni savjetnik američkog establišmenta zahvaljujući prastarom odijelu bivšega gazde, koje je nova okolina protumačila kao znak plemenitog podrijetla, i nesporazumu pri predstavljanju. A on na najdelikatnija politička pitanja odgovara rečenicama naučenima u vrtu ili pokupljenima s televizije, poput: Dok korijeni nisu posječeni, sve je u redu. I sve će biti dobro u vrtu. Sve dok u njemu ne prepoznaju idealnog kandidata za predsjednika Amerike…

https://www.youtube.com/watch?v=oOOghKacg40

Željela sam vjerovati da je ‘Dobro došli, Mr. Chance‘ samo film, samo sjajna komedija, parodija društva. U posljednje vrijeme sve mi se češće čini da se film pretvorio u stvarnost.

Ekološka aktivistica spašava planet

Čitala sam ovih dana kako je papa Franjo primio švedsku i globalnu ekološku aktivisticu Gretu Ernman Thunberg, pohvalivši sve što je dosad činila i ohrabrivši je da nastavi s aktivnostima za spas planeta Zemlje od posljedica klimatskih promjena. Papa je zapravo dugo i čekao s prijmom. Pred Gretom i njezinim aktivizmom već se poklonio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, zatim predsjednik Europske komisije Jean Claude-Juncker, održala je oštra predavanja zastupnicima Europskog parlamenta, trojica norveških parlamentaraca predložili su je za Nobelovu nagradu…

A što je to tako veliko učinila Greta Ernman Thunberg?

Prošlog je ljeta petnaestogodišnja Greta odlučila da više neće ići u školu, već će sjesti pred školu i prosvjedovati protiv klimatskih promjena. Došli su novinari. I tako je počelo. Greta se vrlo brzo pretvorila u savjest planeta. Odlučila je trajno napustiti školu te ići po svijetu i prosvjedovati. Uz potporu roditelja. Jer je to bila njezina volja. Za spas planeta odbila je putovati avionom, pred njom su se otvarala vrata svih međunarodnih mreža i institucija s globalističkom agendom, u čijem je središtu i borba protiv klimatskih promjena.

Organizirala je Greta u ožujku ove godine globalni prosvjed učenika protiv klimatskih promjena, koji je imao odjeka i u Hrvatskoj. Ono što se nekada nazivalo markiranje iz škole i kažnjavalo neopravdanim satima postalo je progresivni aktivizam za spas planeta. Nema tko je nije primio u tom globalističkom miljeu, nema koga nije rezolutno poučila što mu je činiti. O sebi kaže da je prvi put čula za klimatske promjene s 11 godina i to ju je toliko bacilo u depresiju da je prestala govoriti. Nakon toga kaže da govori samo kad smatra da je potrebno – a smatra da je to upravo sad.

https://www.youtube.com/watch?v=VFkQSGyeCWg

Borba s depresivnim stanjima

No posljednjih tjedana i mediji (Guardian, New Yorker, Daily Mail…) koji su promovirali i nametali Gretu E. Thunberg kao globalnu ikonu planeta Zemlje otvaraju drugu priču. Sad je pitanje: jesu li Gretu zapravo zloupotrijebili? Majka, mediji, sustav? Ne bih željela suditi je li to zbog naknadno probuđene savjesti ili zbog spoznaje da će se priča uskoro raspasti na ružan način. Samo činjenice.

Greta, baš kao i njezina sestra, ima ozbiljnih mentalnih problema. Opisala ih je njihova majka Malena Ernman u svojoj ‘Knjizi prizora iz srca‘. Greti je još prije nego što je postala globalna aktivistica dijagnosticiran Aspergerov sindrom, opsesivno-kompulzivni poremećaj i selektivni mutizam. Kad ona govori: ‘Osjećam da umirem iznutra ako ne prosvjeduju‘, Greta se bori sa svojim depresivnim stanjima. No pitanja se opet zaustavljaju na tome – štetimo li mi Greti praveći od nje ikonu?

Odgovorite nam na to pitanje u anketi.

 

Meni priča o Greti ne otvara samo pitanja o Greti. Da, štete joj. Greti treba pomoć, ali to znamo. Ne čudim se čak ni njezinoj ambicioznoj majci. Ni to nije rijetkost u svijetu. Meni priča o Greti otvara pitanja: tko su Papa, Juncker, Guterres i zašto tako otvoreno sudjeluju u takvoj manipulaciji? I naposljetku tko smo to mi da tako olako pristajemo na stvarnost prema matrici filma ‘Dobro došli, Mr. Chance‘?

19. travanj 2024 14:50