Aktualno Preporučeno Stavovi

Bajka o poreznom rasterećenju: Kako država ‘rasterećuje’ građane pumpanjem proračuna

porezno
Kako bi 'hrvatski zid' izdržao još jednu recesijsku zimu? Foto: HBO
Goran Litvan

Vlada se hvali da je u dosadašnja tri kruga ‘porezne reforme’ porezno rasterećenje dosegnulo 6,6 milijardi kuna, a s četvrtim krugom od dodatnih 3,75 milijardi bit će to 10,35 milijardi kuna! Za toliko ćemo svi skupa, navodno, biti porezno rasterećeni.

No pogledajmo pravu istinu. Porezi su glavna stavka u financiranju državnog proračuna. Stoga bi bilo logično da niži porezi rezultiraju manjim državnim troškom, dakle i skromnijim proračunom. Ali država je od 2016. do ove godine poskupjela za čak dvadesetak milijardi kuna!

Državni rashodi ove se godine ciljaju na 140 milijardi kuna, što je gotovo 17 posto više nego 2016., kad se zavrtio prvi krug Marićevih poreznih promjena. Čak i kad se u obzir uzme da je u to vrijeme BDP rastao deset posto, država nas i dalje, iz godine u godinu, sve više dere.

Tako su rashodi državnog proračuna 2016. bili 34,1 posto BDP-a, a ove godine (uz optimistično pretpostavljeni tripostotni rast) država će poskupjeti na 36,7 posto BDP-a. I gdje je tu porezno rasterećenje? Svaka gromoglasno najavljivana porezna akrobacija ministra Marića kao da završava većim pritiskom, poreznim i neporeznim. Uostalom, i poslodavci su zapazili da je porezni pritisak u posljednje vrijeme (nakon odlaska ministrice gospodarstva Martine Dalić) porastao s 33 na 37 posto.

Vlada propušta štedjeti u vrijeme rasta i umjesto toga proračunskim transferima namiruje interesne skupine za koje ocjenjuje da će biti izborna baza na skorašnjim predsjedničkim, a pogotovo na parlamentarnim izborima.

Sve to nije samo teorijsko razglabanje. ‘Winter is coming.’ Već cvokoću Talijani, a hladi se i njemačko gospodarstvo. Najavljuje se pad BDP-a u drugom kvartalu, a poslovna klima u Njemačkoj na najnižoj je razini u posljednjih šest godina. Pa, iako analitičari ne predviđaju dramatične posljedice za hrvatske partnere, dojam je običnog turista s godišnjeg odmora na Jadranu u špici sezone da su se glavna emitivna tržišta već počela hladiti. U kombinaciji sa skrivenim, a sve žešćim poreznim presingom mogla bi nas snaći još jedna duga i hladna zima, po uzoru na onu koje su se bojali junaci ‘Igre prijestolja’.

Komentari