Znate li koje su tri najtanje knjige na svijetu? Prije nekoliko desetljeća odgovor je u vicu glasio: somalijska kuharica, albanski telefonski imenik i rusko građansko pravo. Tog sam se vica sjetila kada sam pokušala nabrojiti recentne hrvatske razloge za optimizam. Manje ih je nego jela u somalijskoj kuharici.Zapravo, mogu se sjetiti samo jednog razloga za optimizam u Hrvatskoj: gore nego što je sada ne može biti. Ili, možda, može?
Može li se pojaviti još koja korupcijska afera gigantskih razmjera? Ima li među potpredsjednicima Vlade još kandidata za istragu USKOK-a? Hoće li nas predsjednica Vlade jednog jutra samo dočekati s izjavom da joj je došlo vrijeme za nove početke, kao što je učinio njen prethodnik? Što bi bilo da Kirgistan po nekom neobičnom zemljopisnom ključu ne spada u istu regiju u koju spada i Hrvatska? Hrvatska ne bi bila predzadnja najgora zemlja u regiji, nego zadnja. Gore zbilja ne može biti.
Prema tome, ne treba se čuditi što 57 posto hrvatskih direktora smatra da će se ekonomsko stanje u zemlji u idućih šest mjeseci pogoršati, već se treba čuditi da čak 17 posto njih vjeruje da će se uvjeti poslovanja u našoj zemlji poboljšati! To je, naime, rezultat istraživanja konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte ‘Pokazatelj stavova u poslovnom sektoru‘. Za razliku od hrvatskih direktora, koji prednjače u pesimizmu, poslovni ljudi diljem Srednje Europe ostaju oprezni, ali njihov optimizam u vezi ekonomskog oporavka regije kontinuirano raste.
Lako je njima biti optimističan kada su Vlade njihovih zemalja svašta poduzimale da bi njihova gospodarstva što lakše i što brže prebrodila recesiju. Što je učinila naša Vlada? Godinu dana je negirala da je zemlja u krizi, potom je premijer dao ostavku s izjavom da je njemu došlo vrijeme za nove početke i ostavio Vladu u rukama svoje zamjenice koja bi u nekim sretnijim vremenima možda i bila uspješna premijerka, ali ovome u što je uvaljena ipak nije dorasla. Da je bila spremna za preuzeti Vladu, prvo je trebala sastaviti vlastitu ekipu. Najveći antirecesijski domet te Vlade bio je donošenje programa za izlazak iz krize, u travnju ove godine, ali bez ikakve naznake da bi se taj program mogao i provesti.
I gdje bi čovjek onda mogao pronaći razloge za optimizam? Da mi je barem poimence poznato onih 17 posto iz Deloittova istraživanja pa da ih pitam: Temeljem čega Vi, gospodo, vjerujete da će se uvjeti poslovanja u Hrvatskoj u narednih pola godine poboljšati? Što Vi to znate, a ostali ne znaju? Podijelite, molim Vas, ta saznanja s drugima. Ajmo skupa pokušati sastaviti knjigu razloga za optimizam u Hrvatskoj koja će imati barem jedan red više nego što je prije pola stoljeća imao albanski telefonski imenik.