Aktualno
StoryEditor

Damir Novotny: Još jedno desetljeće povoljno za ubrzani rast bit će izgubljeno

16. Kolovoz 2019.

Nemoguće je zamisliti dinamičan ekonomski rast i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta na održavanju postojeće strukture, u kojoj dominiraju državni sektor, potrošnja građana i turizam. Dugoročno održiv rast nije moguć bez novog vala investicija u industrijskom sektoru

Vijesti iz Njemačke zabrinjavaju. Redovita istraživanja IFO instituta pokazuju da njemački poduzetnici očekuju usporavanje potražnje za njihovim proizvodima i uslugama te vjerojatni pad industrijske proizvodnje već u idućim mjesecima. Posebno su skeptična poduzeća u sektoru autoindustrije i proizvodnje strojeva.

Ipak, njemačka će ekonomija kraj ciklusa rasta (BDP je u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porastao tek za 0,6 posto) dočekati spremnija nego u slučaju financijske krize u 2008. godini.

Poduzeća su akumulirala dovoljno kapitala, modernizirala svoje pogone i dogovorila sa sindikatima pravila privremenog snižavanja plaća u trenutku nastupa recesije. Fiskalni kapaciteti savezne države i većine njemačkih pokrajina danas su vrlo visoki.

Vlada može intervenirati te u kratkom roku djelovati na jačanje domaće potražnje i na taj način ublažiti negativne učinke pada narudžbi s međunarodnog tržišta. Iako njemački vodeći ekonomski instituti upozoravaju na manjkove inovacija i ulaganja u nove tehnologije, zahvaljujući vrlo dobrom stanju tehnološke opremljenosti njemačke industrije i solidnom stanju javnih financija buduća globalna ekonomska kriza neće snažnije pogoditi tamošnju ekonomiju niti izazvati veće socijalne troškove. U najgorem slučaju, Njemačkoj se može dogoditi dugogodišnja stagnacija na dosegnutoj razni ekonomskog razvoja.

Nepovoljna ekonomska struktura

Ekonomsko usporavanje u Njemačkoj može međutim snažno negativno djelovati na Hrvatsku. Usporavanje ekonomskih aktivnosti u Njemačkoj (i povezanoj Austriji) za izvozno orijentirana hrvatska poduzeća koja su se u proteklim godinama uspješno uključila u nabavne lance zapadnoeuropske industrije može biti pogubno. Većina hrvatskih izvoznika nema razvijene vlastite proizvoda koji bi bili konkurentni na globalnom tržištu. Izvoznici svoje poslovne modele u velikoj većini temelje na uslugama dorade ili ugovorne proizvodnje.

Scenariju usporavanja njemačkoga gospodarstva, koje će se nužno preliti na povezane ekonomije Zapadne i Srednje Europe, moramo dodati i mogućnost izlaza UK iz EU bez dogovora te trgovinske ratove između SAD i svih mogućih dosadašnjih partnera.

Nakon gotovo tri desetljeća usporene tranzicije, s dva koraka naprijed i tri natrag, nisu stvorene strukture koje su sposobne kreirati dovoljno nove vrijednosti i akumulirati dovoljno kapitala

Ti će vrlo vjerojatni događaji u globalnoj ekonomiji tek oporavljeno hrvatsko gospodarstvo ponovno vratiti desetljeće unatrag. Iako smo u proteklim mjesecima svjedoci rasta domaćeg bruto proizvoda, ekonomska struktura u Hrvatskoj i dalje je krajnje nepovoljna te ne može osigurati dugoročno održiv rast blagostanja.

Nakon gotovo tri desetljeća usporene tranzicije, sa dva koraka naprijed i tri nazad, nisu stvorene strukture koje su sposobne kreirati dovoljno nove vrijednosti i akumulirati dovoljno kapitala.

Državni i turističko-rentijerski sektor postali su u međuvremenu dva najvažnija ekonomska sektora koja sudjeluju u kreiranju nove vrijednosti s oko 65 posto. Unatoč brojnim suprotnim uvjerenjima, državna poduzeća (kojima moramo priključiti privatna poduzeća koja kronično ovise o javnim nabavama) i turistički sektor (ova godina vjerojatni je početak kraja mita o konkurentnosti hrvatskog turizma) ne mogu stvoriti dovoljno vrijednosti za održavanje postojećeg stanja, posebno ne za ulaganja u nove tehnologije i stvaranja rezervi.

Povratak na pretkrizne godine

Udjel domaće prerađivačke industrije, koja čini okosnicu stvaranja nove vrijednosti u Njemačkoj i Austriji, u hrvatskom BDP-u tek je 12 posto. Sudjelovanje industrijskog sektora u stvaranju nove vrijednosti u zemljama Srednje Europe kreće se između 20 i 23 posto, u Irskoj čak 31 posto.

Dakle, nemoguće je zamisliti dinamičan ekonomski rast i stvaranje kvalitetnih novih radnih mjesta na održavanju postojeće strukture, u kojoj iznimno visok udjel imaju državni sektor, potrošnja građana i turizam. Bez novog vala investicija u industrijskom sektoru, kojem je nužna modernizacija i uvođenje digitalnih tehnologija, nije moguće osigurati dugoročno održiv ekonomski rast, otpornost na vanjske šokove (globalne krize) i stvarati nova kvalitetna radna mjesta.

Hrvatska prvih sedam godina članstva u EU i dostupnost europskih strukturnih fondova, na žalost, nije iskoristila za privlačenje i poticanje industrijskih investicija, kao što su to učinile usporedive zemlje Srednje i Istočne Europe. Vrlo vjerojatna recesija europskoga gospodarstva u idućim godinama Hrvatsku će vratiti na razinu ekonomske aktivnosti prije krize iz 2008. godine. Još jedno za ubrzani rast povoljno desetljeće bit će izgubljeno. 

20. travanj 2024 05:20