Aktualno Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Đikić doveo Plenkoviću znanstveni ‘dream team’. Uzaludno, čini se…

Foto: Youtube

Jeste li uočili vijest da je riječki prvoligaš u prijelaznom roku pojačan s devet svjetski priznatih igrača hrvatskog podrijetla? Pojačanja su: Prelec, Pickl, Đikić, Kanjuo Mrčela, Miščević, Ivezić, Žutić, Kragić, Mezić i Mimica. Ako ste upućeni u sportska zbivanja, odmah vam je jasno da nije riječ o nogometašima koji su pojačali NK Rijeku. Ali ostaje mogućnost da je riječ o nekom drugom sportu, vaterpolu ili ragbiju, naprimjer. Možda boćanju, jer Rijeka je poznata po boćarskom sportu. Da nije kuglanje, ako još nije izumrlo? Nije riječ ni o jednom od sportova. Riječki prvoligaš o kojemu je riječ zove se Sveučilište u Rijeci. A pojačanja su znanstvenici iz prestižnih svjetskih znanstvenih institucija. Na dolazak u Rijeku nagovorio ih je ‘selektor i igrač’ prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta u Frankfurtu. Ekipa u kojoj će spomenuta desetorka igrati zove se Međunarodni znanstveni savjet.

Znanstvenici iz premijer lige

Sveučilište u Rijeci utemeljilo je Međunarodni znanstveni savjet. U njemu je deset svjetski priznatih znanstvenika koji su rođeni u Hrvatskoj ili imaju ovdašnje korijene. Okupio ih je neuništivi Ivan Đikić. Ekipa je kao stvorena za promišljanje nacionalne strategije do 2030., ali poziv u Zagreb teško da će dobiti.
Molim čitateljice i čitatelje za malo koncentracije. Slijedi mnogo titula i naziva ‘klubova’ u kojima spomenuti igraju. Možda će to nekomu biti zamorno, ali važno je za nastavak priče. Dakle, osim Ivana Đikića, koji se nakon dobrovoljnog povlačenja iz Splita (nakon što je pridonio smjenjivanju ministra Barišića zbog sumnje u plagijat) sada vratio, ali u Rijeku, u međunarodnom su timu prof. dr. Dražen Prelec (Institut za tehnologiju Massachusetts), prof. dr. sc. Winfried Pickl (Medicinsko sveučilište u Beču), prof. dr. sc. Aleksandra Kanjuo Mrčela (Sveučilište u Ljubljani), prof. dr. sc. Nenad Miščević (Srednjoeuropsko sveučilište u Budimpešti), prof. dr. sc. Željko Ivezić (Sveučilište u Washingtonu), prof. dr. sc. Igor Žutić (Sveučilište u Buffalu), prof. dr. sc. Danica Kragić (Kraljevski institut za tehnologiju u Stockholmu), prof. dr. sc. Igor Mezić (Sveučilište u Santa Barbari, Kalifornija) i prof. dr. sc. Vedran Mimica (Tehnološki institut države Illinois u Chicagu).

>>> Đikić: Hrvatski političari nisu zreli za 21. stoljeće

Dražen Prelec bavi se ekonomijom, stoga mi je njegova znanstvena težina poznata. Ako su i ostali članovi tima u svojim specijalnostima iz Prelčeve znanstvene lige, onda bi premijer razvojno dezorijentirane države kakva je u ovom trenutku Hrvatska isti čas zvao Đikića da se vidi kako da se ta znanstvena dijaspora iz ‘lige prvaka’, osim što će biti angažirana na dizanju znanstvene prakse na riječkom sveučilištu, uključi u osmišljavanje razvoja Hrvatske do 2030.

Đikić je premijeru Plenkoviću na prag doveo ‘dream team’. Dovoljno bi bilo da spomenuta desetorka (sigurno bi se našlo još desetak takvih znanstvenih i poslovnih dijasporaca) pomogne u pretfazi osmišljavanja hrvatske budućnosti. Da nam nacrta što će se u znanosti, a posljedično u biznisu i ekonomiji, vjerojatno događati u sljedećem desetljeću. I da to bude temelj za odluku koje ćemo si ciljeve postaviti i pokušati ostvariti. Ne da postanemo Švicarska, nego da otprilike 2028. s ponosom možemo reći kako među 28 članica Europske unije više nismo predzadnji nego smo peti odostraga.

Nogometaš može, znanstvenik – ne!

S Foruma u Davosu stiglo je upozorenje da je Hrvatska među zemljama u kojima postoji velik rizik za budućnost. Možda bi ipak trebalo prihvatiti da, kao što u nogometnu repku ulaze ‘naši stranci’ iz Lige prvaka, tako bude i sa znanstvenicima.
Prema svemu sudeći, selektor nacionalne vrste, premijer Plenković, neće iskoristiti priliku. Đikić mu se zamjerio, a i da nije, ima težak karakter (kao da većina genijalaca nisu teški karakteri). I na kraju, ovdašnjemu političkom i općemu ‘majndsetu’ sasvim je uobičajeno da se u nacionalnu reprezentaciju zovu nogometaši, rukometaši ili košarkaši koji igraju u najboljim klupskim ligama svijeta. Uzima se u obzir da su nam nacionalne lige nekonkurentne, pa je čudo ako se u prvoj postavi pojavi neki sportaš koji, spletom okolnosti, još igra u domaćem prvenstvu. Uspjeh na međunarodnoj sceni, kad je o sportu riječ, prihvaćen je kao kriterij. U angažiranju znanstvenika pri izradi strateških dokumenata to se ne prihvaća.

>>> Dejan Kovač: Treba nam sustavno smanjenje broja zaposlenih u državnim i javnim službama

Ivan Milas je s onom poznatom saborskom izjavom ‘kilo mozga dvije i pol marke’ ostavio teško izbrisiv trag. Svaka čast dijelu znanstvene zajednice koji se usudi igrati izvan hrvatskih granica i koji ima objavljene radove u prvoligaškim svjetskim znanstvenim publikacaijama. Nažalost, takvih je malo. U najnovijem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (Davos) Hrvatsku se svrstava u zemlje koje karakterizira ‘ograničena postojeća osnova proizvodnje uz prisutnost velikog rizika za budućnost’. Kao rješenja navode se ‘pridobivanje talenata i tehnološki razvoj’. Možda bi ipak trebalo iskoristiti Đikićeve igrače iz znanstvene lige prvaka. Dok ne bude kasno.


Pratite Lider na društvenim mrežama linkedininstagram
 
 

Komentari