Darko Horvat je 17. po redu ministar gospodarstva. Prosječan rok trajanja na toj funkciji je manje od dvije godine. U prvoj godini Horvat je, za hrvatske prilike, zaslužio ocjenu vrlo dobar
Čitatelji Ekonomalija često, kad se nađemo uživo, pitaju koliko treba hrabrosti za napisati i potpisati neku od kolumni u kojima se ‘opere‘ vlast, vlada u cjelini, premijer ili ministri. Odgovor je uvijek isti. Ako imaš dobre argumente za kritiku, nekakva pretjerana hrabrost zapravo ne treba.
Horvat ima jasan program: inovacije, industrija, investicije, izvoz. Usudio se postaviti mjerljiv cilj: rast BDP-a od pet posto u 2020. Nastoji slušati poduzetnike i biti motivator. To je, za ovdašnje prilike, mnogo
Jedino treba paziti da ne ideš na osobno vrijeđanje ili ponižavanje. Bude, naravno, reakcija. Hladnog pozdrava ili neprimjećivanja na nekoj konferenciji ili primanju. Ali ništa više od toga. Valjda s godinama kroničar zasluži i nekakav tretman da ga se trpi...
Ministri gospodarstva kratko traju
Ali, ako je o kolumnističkoj hrabrosti riječ, onda je u jednoj situaciji treba mnogo. Treba je skupiti kad se odlučiš pohvaliti nekoga iz vlasti. Postali smo (ili ostali) društvo sklono generaliziranju, a nesklono pohvaljivanju. Evo, već nekoliko tjedana skupljam hrabrost da u Ekonomalijama iznesem ocjenu kako je Darko Horvat, aktualni ministar gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva, godinu dana nakon što je na toj funkciji zaslužio ocjenu vrlo dobar.
Ako je računica točna, Horvat je 17. ministar gospodarstva od osamostaljenja Hrvatske. Na toj su se funkciji prije njega izredali: Božo Udovičić, Enzo Tirelli, Franjo Kajfež, Ivan Čermak, Nadan Vidošević, Zlatko Mateša, Davor Štern, Nenad Porges, Goranko Fižulić, Hrvoje Vojković, Ljubo Jurčić, Damir Polančec, Đuro Popijač, Ivan Vrdoljak, Tomislav Panenić i Martina Dalić.
Znači, prosječan vijek trajanja ministra gospodarstva u Hrvatskoj je manje od dvije godine. Horvat je, dakle, na pola očekivanog trajanja mandata.
Moglo bi se reći da mu okolnosti idu na ruku. Prvo, još nema globalne recesije. Vlada produženi uzlet, što se pozitivno odražava na rezultate hrvatskoga gospodarstva.
Građani su optimistični u zaduživanju pa domaća potrošnja, potaknuta bankarskim poticajima, najviše pridonosi rekordnom kvartalnom rastu s početka ove godine od 3,9 posto.
Drugo, hendlanje s EU fondovima došlo je u koliko-toliko menadžeriranu fazu. I treće, energetika je ministarski razdvojena od gospodarstva. S dugogodišnjim stažem u HEP-u, Horvat bi se teško otrgnuo zovu da se većinu vremena bavi energetikom. Ovako, ostalo mu je koncentrirati se na gospodarstvo u užem smislu.
Dobra formula ‘4i‘
Zašto Horvat, za hrvatske prilike, zaslužuje dobru ocjenu? Prvo, formulirao je kratak i jasan program. Stalno ponavlja formulu ‘4i‘: inovacije, industrija, investicije i izvoz. Premda bih volio da na prvo mjesto stavlja izvoz, odlučio se za inovacije. Ima logike. Fondovi EU škrti su kad je riječ o poticanju izvoza, ali izdašni kad je o inovacijama riječ. Pa bi inovacije pogurnule industriju i investicije i na kraju završile većim izvozom.
Drugo, aktualni ministar usudio se formulirati cilj. Unatrag nekoliko mjeseci govori o stopi rasta BDP-a od pet posto u 2020., čime preuzima politički rizik ako se to ne dogodi.
Treće, stječe se dojam da sluša poduzetnike i menadžere više nego prethodnici. U inovacijskim vijećima okupio je respektabilnu ekipu poslovnjaka. Sva sreća pa je uz godine staža u HEP-u četiri godine odradio kao menadžer i u tržištu i konkurenciji zaista izloženoj ludbreškoj tvrtki Energy Plus.
Četvrto, napokon imamo ministra koji nastoji motivirati poslovnu zajednicu. Pokazuje strast. Osjetilo se to i ovog tjedna na ‘Fina forumu‘, kad je za govor dobio snažan pljesak. Za razliku od svoje prethodnice kojoj su nastupi pred poduzetnicima bili nedragi, Horvat se njima maksimalno koristi.
Naravno, ocjena vrlo dobar vrijedi za prvu godinu mandata. U drugoj će se obećano morati ostvarivati. Neki stari natječaji još vuku repove, ne bi bilo dobro da im se pridruže i neki novi.
Među Horvatovim izazovima su odnosi snaga unutar Vlade. Njegova prethodnica Martina Dalić imala je i funkciju potpredsjednice Vlade. Horvat taj status nema, ali je potpredsjednik HDZ-a pa su tu negdje. Svjestan raširenosti korupcije u sustavu, ali i s političkim iskustvom, ne ide prema zahtjevima za kažnjavanjem, nego digitalizacijom procesa planira suzbiti aktivnosti korumpiranog dijela državnog aparata. Teško da će to biti dovoljno, ali Horvat očito zna gdje i do koje granice može ići, a da ne lupi glavom u zid.
Eto, završava kolumna za koju je trebalo hrabrosti. Autor je spreman na kritike. Ali ima tu i jedna dobra stvar. Kad pohvališ ministra, dignuo si mu letvicu, pa ćeš ga, u skladu s općim sentimentom, u drugoj godini mandata moći kritizirati. Na radost publike.