Aktualno Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Poduzetnici imaju pravo odabrati i gurati kandidata za premijera

Baš šteta što saborsko povjerenstvo o Agrokoru mora, zbog početka pravosudne istrage, prestati raditi. Istina je da su ispitivači svjedoka na povjerenstvu pokazali izostanak bilo kakve ozbiljne pripreme za pitanja do sada saslušanima, ali čak i pri takvom lijenoamaterskom pristupu otvoreno je nekoliko tema koje nadilaze aferu Agrokor. I o kojima treba ozbiljno raspraviti.

Jedna od takvih supervažnih tema odnos je političara i poduzetnika. To jest visoke politike i krupnoga kapitala.

Povjerenstvo za Agrokor otvorilo je temu odnosa politike i poduzetnika. Posve je krivo unaprijed osuditi svaki pokušaj poduzetnika da poguraju ili stvore nekog političara. Odnose visoke politike i krupnoga kapitala treba legalizirati, a ne tjerati u ilegalu.
Otvorena je svjedočenjem bivšega guvernera centralne banke Željka Rohatinskog. Iz njegova svjedočenja moglo se zaključiti da su ga poduzetnik Ivica Todorić i političari Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić nagovarali na uključivanje u politiku.

>>>Miodrag Šajatović: Ekonomsku polemiku Banskih dvora i Pantovčaka poticati, a ne smirivati

Spomenuta je i nikad razjašnjena, najavljena pa preko noći otkazana, konferencija za novinare na kojoj je 2011. godine 40-ak velikih poduzetnika, predvođenih Ivicom Todorićem, Antom Vlahovićem, Emilom Tedeschim i drugima, namjeravalo dati podršku odluci guvernera HNB-a da u cilju izvlačenja iz recesije gospodarstvu oslobodi oko šest milijardi kuna kredita.

Predstavnicima Mosta u saborskom povjerenstvu to je bilo dovoljno za tvrdnju, pojednostavnjeno rečeno, da je Ivica Todorić zapravo preuzeo HDZ. No, kako to obično biva, političari, a naročito mostovci, skloni su jednodimenzionalnim zaključcima.

Ne osuđujte unaprijed!

Teza ove kolumne je sljedeća: Poduzetnici moraju imati pravo da pojedinačno ili skupno promišljaju kojeg će političara podržavati ili kojega će uzeti kao svoj projekt i pokušati mu pomoći da postane premijer, predsjednik ili nešto treće. I to ne smije unaprijed biti osuđeno kao nedopustivo.

Ustav Republike Hrvatske poznaje trodiobu vlasti: zakonodavnu (Sabor), izvršnu (vlada) i sudsku. Koliko mi je poznato, nigdje ne postoji odredba da su poduzetnici neki zaseban dio kojemu je zabranjeno imati kontakte s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti (sudstvo bi moralo ipak biti druga priča). Kakva korist od puritanskoga pristupa prema kojemu se misli da se na neki način mogu potpuno zabraniti veze političara i biznismena? Kad je jasno da ti kontakti postoje svuda u svijetu.

>>>Miodrag Šajatović: Slučaj Agrokor postaje nerazmrsivo klupko politike, prava i biznisa

Rješenje je u legalizaciji takvih odnosa, postavljanju institucionalnih okvira i jakoj naknadnoj kontroli. Uzmimo spomenuti, neuspješni pokušaj 40-ak biznismena da javno 2011. najave kako će oko šest milijardi kuna, što ih je oslobodio HNB, iskoristiti za smanjenje nezaposlenosti i rast BDP-a.

Bila je to četvrta godina recesije. Na vlasti je slaba i kratkotrajna vlada Jadranke Kosor. Institucije nisu imale odgovor. Poduzetnici su kolektivno u panici. Kreću se samoorganizirati. Gdje je tu kriminal? I zbog kakvih je to prekonoćnih pritisaka najavljena presica bila otkazana, a inicijativa sljedećeg tjedna, presicom tadašnjega ministra gospodarstva Đure Popijača eutanazirana?

Legalizirati međuodnose

Zašto ne uvesti praksu da političari na vlasti i oni oporbeni dvaput na godinu po dva dana razgovaraju s najvećim poduzetnicima o planovima jednih i drugih? Bolje komunicirati na vrijeme nego kad postane prekasno.
Ivica Todorić ima mnogo grijeha, ali, usuđujem se reći, ovaj dio priče ne bi mu se smio stavljati na teret. Ni njemu ni ostalim potpisnicima neodržane konferencije za novinare.

Bio je to, nažalost, trenutak kad su poduzetnici jasno dobili na znanje da javni pokušaji utjecaja na politiku nisu dobrodošli. A zakon prema kojemu kriminal iz pretvorbe nikad ne zastarijeva drži velik dio poslovne zajednice u pokornosti. HGK i HUP jesu institucije koje u opisu posla imaju pritisak na zakonodavnu i izvršnu vlast, ali tu je teško postići konsenzus. Pa treba dopustiti i izvaninstitucionalne aktivnosti.

>>>Miodrag Šajatović: Depopulacija stvara ‘Baladu o Narayami’ na hrvatski način

Osim prihvaćanja da poduzetnici, kao i svi ostali građani, imaju pravo poticati ovog ili onog političara, korak k suvislijem odnosu vlasti i poslovne zajednice mogli bi biti sastanci, recimo dvaput na godinu, predstavnika vlade i parlamantarnih stranaka s, recimo, predstavnicima 20 najvećih poslovnih grupacija u Hrvatskoj. Popis se može naći u današnjem Lideru gdje objavljujemo rang-listu konsolidiranih rezultata najvećih grupacija.

Dva dana poduzetnici iznose svoje planove, vlada svoje. Razgovara se kako što više uskladiti vladine ciljeve s interesima biznisa. Gleda se gdje su prilike, gdje opasnosti. Za javnost je otvoren prvi i zadnji sastanak. Ostalo su radni skupovi.

Najgore je ako nema otvorenog razgovora. Ili ih se gura u ilegalu i interesnu bilateralu.


Pratite Lider na društvenim mrežama linkedininstagram
 
 

Komentari