Aktualno Ekonomalije Preporučeno

Miodrag Šajatović: Zbunjujući signali – Ubrzanim reformama do sporijeg rasta?!

Za urednike, novinare, ali i obične konzumente medijskih informacija nikako nije dobro ako nepripremljeno i neselektivno primaju i prerađuju sve veću količinu vijesti. Nije se toga loše sjetiti na početku 2018. Velika je opasnost da se od drveća ne vidi šuma. Ako može biti od pomoći, evo prijedloga. Pokušajte si na papiru, a onda će se to ustrojiti i u glavi, otvoriti nekoliko, stariji bi rekli fascikala, mlađi bi rekli fajlova, a cinici bi to nazvali kontejnerima za razvrstavanje.

Pa onda glavne informacije kojima ste zapljusnuti tog dana pokušajte spremiti u za to pripremljene odjeljke. Različiti ljudi otvorit će različitih pet-šest fajlova (više od toga teško je menadžerirati), a za primjer evo koje je fascikle za 2018. otvorio urednik poslovnog tjednika i autor ove kolumne: 1. Politički odnosi, 2. Sastavnice BDP-a, 3. Reforme, 4. Agrokor, 5. Digitalna revolucija i 6. Hrvatska 2030.

Burza HDZ-ovih igrača

Od politike se ne može pobjeći. Osim što je većina poduzetnika i menadžera, čitatelja Lidera, htjeli to priznati ili ne, politički osviještena i opredijeljena, događaji unutar i između političkih stranaka uvelike utječu na poslovanje i razvoj njihovih tvrtki. Čak i 100-postotni izvoznici, koji ovise o stranim tržištima, moraju osluškivati kakvi su izgledi premijera Andreja Plenkovića da ovlada HDZ-om, a kako stoje kotacije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Milijana Brkića ili probuđenog Tomislava Karamarka.

Bilo bi korisno poplavu vijesti u 2018. kanalizirati u šest fajlova: Politički odnosi, Sastavnice BDP-a, Reforme, Agrokor, Digitalna revolucija i Hrvatska 2030. Ipak, ni takva sistematizacija neće dati lak odgovor na pitanje kako to da će reforme za ubrzanje rasta utjecati na usporavanje rasta.

Kaos koji vlada kad vlade u Hrvatskoj padaju vrlo je skup za većinu onih koji se bave biznisom. S obzirom na to da na oporbenoj sceni nema ozbiljnijeg lidera, bez obzira na osobno opredjeljenje lijevo – sredina – desno, poslovnoj bi zajednici uglavnom bilo korisno da aktualna vlada odvozi do kraja mandata.

Drugi fajl nosi naziv ‘Sastavnice BDP-a’. Tu se usmjeravaju, pa onda procesuiraju informacije o osobnoj potrošnji, državnoj potrošnji, investicijama, izvozu i fondovima EU. Bude li se mapa punila vijestima o rastu osobne i državne potrošnje te novcu iz fondova EU, a izostanu dobre vijesti o još bržem rastu izvoza i investicija u pogone za izvoz, to je signal za poduzetnike: Računajte na kratkoročan kakav-takav rast, uzmite s domaćeg tržišta što možete, ali ne očekujte da će godine bez recesije potrajati.

Treći fascikl rezerviran je za informacije o reformama. Premijer je najavio da će mu prioritet biti ubrzanje reformi. Očekuje se novo izdanje Nacionalnog programa reformi. Tijekom godine ministarstva pokušavaju, više-manje neuspješno ili sa zakašnjenjem, ono što je zapisano u domaćoj zadaći iz EU. Tu će se slijevati mnogo članaka, ali treba biti oprezan pa odvajati jalovinu od stvarnih i dobrodošlih pomaka.

Zanimljivo je da iz Banskih dvora stižu zbunjujuće informacije. S jedne strane najavljuje se ubrzanje reformi, a istodobno se predviđa usporavanje rasta BDP-a. Zar reforme ne bi trebale ubrzati rast BDP-a? Ili su očekivanja od reformi-posvuduša precijenjena?

Najtanji fascikl

Kod četvrtog fajla (Agrokor) ne treba mnogo objašnjenja. On će se, pogotovo od travnja kad se očekuje nagodba vjerovnika, puniti velikom brzinom. Ali trebat će biti vrlo pažljiv. Mnoge vijesti iz domaćih kompanija (većina ne baš ugodnih) bit će posredna posljedica otpisa koje će realni sektor morati unijeti u poslovne knjige, a bankari će to onda kažnjavati. Prikupljeno u tom fasciklu moglo bi jače nego reforme odrediti budućnost hrvatske poslovne scene.

Prema svemu sudeći, najtanji će ostati fascikl s kvalitetnim materijalima o planiranju razvoja Hrvatske do 2030. godine. To traži mnogo znanja, intuicijei intelektualne hrabrosti. Lakše je baviti se dnevnim politikantstvom.

Peti fajl rezerviran je za digitalnu revoluciju. Nema poduzetnika kojemu digitalna revolucija nije prijetnja, izazov ili oboje. Taj je fascikl najdragocjenjiji za članove poslovne zajednice. Što ćete u njega staviti i kako ćete se prilagoditi ovisi ponajprije o vama samima. Tu se ne možete izvlačiti na političare. A ako i pokušate, neće vam popraviti budućnost biznisa.

I na kraju, fascikl koji će, kako se čini, ostati najtanji. Riječ je o promišljanju dugoročne budućnosti Hrvatske. Pojavila se odlična prilika. Bruxelles traži da do 2019. Hrvatska donese dugoročni plan razvoja do 2030. Da bi se to moglo, trebalo bi skupiti na kup najbolje umove iz zemlje i inozemstva, artikulirati par mogućih scenarija što će biti sa svijetom do 2030. i onda nakon bar SWOT analize snaga i slabosti, prilika i opasnosti za Hrvatsku postaviti cilj kojemu kao zajednica težimo.

U ovom broju Lidera imamo informaciju da će na čelu tog projekta ipak biti premijer Plenković, ali za sada u institucijama nema entuzijazma. Nikome se, čini se, ne da ‘zagrijati stolac’.

Komentari