Ekonomalije
StoryEditor

Novine su primjer kako preživjeti besplatnu konkurenciju

07. Svibanj 2015.
Piše:
lider.media

Bilo je vrlo inspirativno, nakon nekoliko godina, opet sudjelovati na Europskome novinarskom kongresu u Beču. Mjesto održavanja nije se promijenilo: gradska vijećnica, sagrađena u gotičkom stilu potkraj 19. stoljeća. Zlobnici bi rekli da je to pravo mjesto za susret novinskih izdavača, urednika i novinara: ‘Mediji iz prošlosti u zgradi iz prošlosti.‘

Na njihovu žalost, a na radost svih koji su opstali u tiskanoj medijskoj industriji, novine još ne idu u ropotarnicu povijesti. Istina je da digitalna revolucija sve nas iz tiskanih medija povremeno baca u depresiju, ali kad se nađemo na jednome mjestu, kad se vidi da se broj sudionika nije smanjio, a da je inovativnost veća nego ikada, postane jasno kako digitalizacija postaje prilika, a ne samo opasnost. Zvuči kao otrcana fraza, ali nije tako. Novinski izdavači koji su preživjeli kombinaciju globalne ekonomske krize i digitalne revolucije nemaju se čega previše bojati. Snaći će se u okolnostima koje dolaze, ma kakve one bile.

Inovativne ‘vijesti od sutra‘ Možda će se nekomu činiti da ovoj temi nije mjesto u poslovnom tjedniku namijenjenom širokom krugu poduzetnika i menadžera. Da se o tome treba pisati u stručnim medijskim medijima. Ali nije tako. Od novinskih izdavača mnogi mogu mnogo toga naučiti. U većini branši digitalizacija je tražila smanjivanje troškova, prilagodbu jeftinijoj konkurenciji. Tiskani mediji imaju, međutim, najtežeg protivnika. Onoga koji ne spušta cijenu za 30, 50 ili 70 posto. Nego konkurira besplatnim sadržajima. Naravno, riječ je o internetu i online izdavaštvu. Tko preživi besplatnu konkurenciju, zanimljiv je i koristan poslovni slučaj, zar ne?Pokušaji da se tabloidizacijom novina, kraćim tekstovima, velikim naslovima i crnilom konkurira online sadržajima uglavnom su se pokazali pogrešnima. Kulturi web-izdavaštva ne treba se i ne može konkurirati. U Beču se govorilo o novom megatrendu u novinarstvu: konstruktivnom novinarstvu. Takvom koje neće samo donositi probleme nego će nuditi rješenja. Novinske su redakcije, barem one koje u rezanju troškova nisu previše žrtvovale najvredniju stvar – kvalitetu svojih urednika i novinara, za to najsposobnije.Novine i magazini moraju biti mudri i inovativni. Sigurno se publika neće zadržavati tiskanjem jučerašnjih vijesti. Ali ako ima znanja i inovativnosti, internetu i televiziji može se konkurirati – vijestima od sutra. Uočavanjem pojava i trendova koji još nisu eskalirali u neku dnevnu vijest.

Monetizacija vijesti Potvrđuje se i teza kako dnevne novine moraju početi objavljivati teme kakve su nekad radili tjednici. A tjednici u tjednom ritmu izbacivati zahtjevne teme koje su do pojave interneta bile rezervirane za mjesečnike. Pa nije čudno da su među nagrađenim europskim novinama u Beču bile novine koje su počele objavljivati manje tekstova, ali dužih, kompleksnijih, visokokvalitetnih. I koje su grafički izgled racionalizirale tako da sve bude podređeno lakoći čitanja. Barok polako nestaje iz zapadnih novina.Naravno da izdavači novina nisu idioti koji ignoriraju činjenicu da se internetsko novinarstvo nezaustavljivo razvija. Još je prije pola stoljeća u marketinškoj početnici Phillip Kotler objavljivao grafikon životnog ciklusa proizvoda: od krava muzara do zvijezda u usponu i proizvoda na zalasku. Današnje su novine medijskim kućama još najveći izvor prihoda. Portali i drugi web-projekti uglavnom su zvijezde u usponu koje još ne nose dovoljno prihoda. Najveći je izazov pred izdavačima uskladiti životne cikluse tih skupina i osjetiti fazu kad jedne počnu zalaziti, a druge su ojačale da omoguće profitabilno poslovanje. Pa nije čudno što se ide u jačanje krosmedijskih brendova. Kad se tako poslože stvari u glavama izdavača, ludila koja se pojavljuju kao posljedica digitalne revolucije više nisu prijetnja nego prekrasan kreativni izazov. Pa su sudionici skupa u Beču doslovno otvorenih usta pratili prezentaciju ‘Kako vijest pretvoriti u kratki videoklip‘. Napišeš vijest (za sada na engleskom jeziku), pošalješ je specijaliziranoj tvrtki. Njezini programi stopostotnim automatizmom pronalaze u bazi odgovarajuće scene i animacije i za desetak minuta – eto videoisječka s glasom koji u pozadini čita vijest. Primjer jeftinog online sadržaja. Možda je usluga još u povojima, ali za nekoliko godina vjerojatno postaje jeftin standard. Koji se, k tome, kako tvrde autori, može dobro monetizirati. Je, je, upotrijebljen je baš taj izraz.

20. travanj 2024 02:09