Nedavno su bile zaredale vijesti o slabijim potresima u okolici Zagreba. Ništa strašno. Ispod magnitude tri po Richteru. Ali osjećaj nije bio ugodan. Mali potresi mogu biti znak da dolazi i razoran potres. Ne moraju mali potresi biti uvod, ali mogu. Nezgodno...
Slično je s vijestima o propasti malih banaka u Hrvatskoj. Lani je ‘legla’ splitska Credo banka. Ovaj se tjedan opet zatreslo. Bankrotirala je zagrebačka Centar banka. Nakon što nije postignut dogovor između češke J&T banke i hrvatske vlade o uvjetima pod kojima bi se obavila dokapitalizacija posrnule Centar banke, na hitnoj sjednici Savjeta HNB-a odlučeno je da se otvori stečajni postupak nad Centar bankom.
Serija malih potresa? U tržišnoj ekonomiji s vremena na vrijeme neka banka mora bankrotirati (ako se ne varam, jedno je objašnjenje tog izraza talijanska inačica prevrtanja klupe na kojoj bi neki davni ‘bankar‘ obavljao transakcije mimo pravila). Problem je ako se takvi potresi zaredaju. Onda se povećava opasnost od kapitalva - ‘sedam po Richteru‘.Predviđati veći potres u bankarskom sustavu najopasnija je rabota poslovnog novinarstva. Tu i najžući novinari povlače ručnu. Treba vjerovati da se serija potresa na bankarskoj sceni neće nastaviti i da će poruke kako DAB ima dovoljno sredstava za isplatu garantirano osiguranog iznosa štednje od 100.000 eura po korisniku djelovati umirujuće.
Stečaj Centar banke, međutim, treba shvatiti vrlo ozbiljno. Hrvatska je ove godine izgubila kreditni rejting, BDP i dalje pada, industrijska se proizvodnja jednostavno urušava i za koju ćemo godinu moći voditi turiste da vide čudo - deset preostalih tvornica u Hrvatskoj. Prije dvije godine tek je svako četvrto poduzeće bilo kreditno sposobno. Danas je još daleko gore. Ako je nacionalna ekonomija petu godinu u recesiji, ne mogu banke biti zdrave. Na pitanje kako će se propast Centar banke odraziti na njegovu, također malu banku, suvlasnik jedne, po svim podacima zdrave male banke, dao je zanimljiv odgovor. Kaže da će, privremeno, kao i u slučaju sloma Credo banke, doći do manjeg odljeva štednje iz malih u velike. Ali nakon nekog vremena će se uplašeni ipak vratiti. No taj bankar nema ništa protiv da mu se smanji štednja. Jer, a to je najdramatičnije, nema je kamo plasirati a da to ne bude prerizično.Panici od domino-efekta u ovom trenutku nema mjesta. Ali, među nama, čak i kada je država garantirala za depozite samo do 40.000 eura, za njihovu cjelokupnu isplatu ne bi bio dovoljan čitav godišnji državni proračun. Uz europsko podizanje garantiranog iznosa na 100.000 eura trebala bi dakle bar dva i pol kompletna godišnja proračuna.
Nemušta državna intervencija Druga razina na kojoj treba iščitavati događaje oko Centar banke jest spoznaja da državni aparat ne zna provoditi državni intervencionizam. Ovotjedna tema broja Lidera posvećena je primjerima vlada u svijetu koje znaju odgovoriti zahtjevu da država i privatni sektor zajedničkim sinergijskim učincima postižu dobre rezultate u globalnoj utakmici. Centar banka je primjer kako se ne radi državna intervencija. Fondovi gospodarske suradnje (pokrenuti u vrijeme HDZ-ova vladanja) u slučaju Centar banke bili su potpuni promašaj. Centar banku poljuljale su prije uprave i vlasnici, a društvo za upravljanje FGS-om Alternative neodgovornim potezima (slon u staklarnici) samo je zakucalo sudbinu banke. Još će trebati razjasniti zašto je portfelj HBOR-a bio tako prijeporan nesuđenim češkim kupcima.Kad se tomu doda potreba da se ispita kako je prije nekoliko godina HNB kontrolirao male banke - sigurno je da će se pokazati kako bi mnogi kreatori ekonomskih politika u Hrvatskoj trebali ponavljati razred. Pa ako ima istine u ocjenama da u vladi nisu bili jedinstveni prihvatiti češke uvjete za dokapitalizaciju ili ne - eto još jednog povoda da se slom Centar banke iskoristi za veliku i brzu inventuru. I prestrojavanje u hodu.
I još nešto. Neka je i slučajnost, ali nekako se čudno poklopilo povlačenje češke banke iz dokapitalizaije Centar banke (u vladi su o tome morali znati u petak) i postavljanja ćiriličnih natpisa na državne ustanove u Vukovaru (s nedjelje na ponedjeljak). Da je neki spin-doktor smišljao događaje, vjerojatno bi procijenio da je bolje da se u ponedjeljak nemiri dogode pred policijskom postajom u Vukovaru zbog pisma nego u centru Zagreba ispred propale banke u kojoj je ostalo štednje u iznosu od pola milijarde kuna.