Aktualno Preporučeno Stavovi

Marinko Škare: Gospodarstvo je za 20 godina moglo ići na kvantni pogon Uljanika

Marinko Škare
Marinko Škare
Avatar
Autor Lider

Ekonomski stručnjak Marinko Škare analizira za Lider značaj stečaja pulskog Uljanika.

piše Marinko Škare

Otvaranje stečaja po definicij naravno nije kraj, ali preuzimanje firme (ako uopće ima zainteresiranih investitora) u stečaju ili izvan njega nije ista stvar, kako s pozicije pregovaračke moći, tako i cijene koja će se eventualno nuditi i poslovnog modela u budućnosti.

Što se tiče tko je kriv i tu je ekonomski sve jasno, zna se tko je vlasnik i teze Vlade da nije odgovorna su naravno deplasirane. Naravno da je odgovorna. Stvar je tim i gora što kao vlasnik šaljete poruku ili da vas ne zanima što se događa s vašim vlasništvom (prema modelu prije 90-ih) ili da ne znate upravljati vlasništvom.

Prvo kao Vlada koja bi se trebala u okviru svojih ovlasti brinuti za blagostanje svojih građana, radnike Uljanika je pustila na ulicu i rekla im da se mogu obratiti Zavodu za zapošljavanje. Sam čin pokazuje stav Vlade prema radnicima i njihovim obiteljima.

Očito se u slučaju Agrokora radilo o nekim drugim radnicima i nečijim drugim obiteljima.

Drugo, trebalo bi stvarno stati na kraj lažnim vijestima i linču u ekonomskim temama. Medijski je prostor zagušen sekonomskim fake news temama i mislim da bi bilo pošteno tome stati na kraj. Ekonomija je znanost. Nemojmo to zaboraviti, iako možda neki na to ne gledaju tako pa se osjećaju pozvanim da komentiraju sve i svašta neargumentirano i bez imalo ekonomske dosljednosti.

Većina nacionalnih medija je povela odmah hajku prema Uljaniku koristeći deplasirane teze o spalionici novca poreznih obveznika.

Uljanik i čitava brodogradnja je to zaista i bila u zadnjih nekoliko godina kroz loše izabrani poslovni model.

No, ako se želi napraviti pošteni izračun, onda neka mediji naprave ekonomsku kalkulaciju od 1990. do danas koliko je novca poreznih obveznika Uljanik zaista spalio, a koliko je novca uprihodio u državni proračun i direktno/indirektno stvorio u BDP-u Hrvatske i kolika je potencijalna važnost Uljanika u budućnosti za hrvatsko gospodarstvo.

Samo načelo ekonomske logike i multiplikatori koji vrijede za brodogradnju sigurno bi u toj kalkulaciji pokazali da je Uljanik stvorio daleko više javnog bogatstva u Hrvatskoj nego što ga je uništio kroz spaljivanje novca poreznih obveznika. Onda zašto potreba nacionalnih medija za takvim ekonomskim fake newsom?

Kome stečaj Uljanika ide u prilog?

Poreznim obveznicima sigurno ne, a to će porezni obveznici vidjeti već sljedeće godine kroz pogoršanje izvoznih indikatora.

U Hrvatskoj se često pozivamo na tradiciju. Postavlja se onda pitanje kakav je to osjećaj kada poslovni subjekt koji preživi dva svjetska rata i Domovinski rat u vrijeme kada ste na čelu države ide u stečaj?

Budući da nisam radnik Uljanika, mogu se samo zapitati kako su se osjećali radnici Uljanika i njihove obitelji kada su morali čitati takve novinske naslove. Oni koji su 30 do 40 godina izgrađivali Hrvatsku i nemaju povlaštene mirovine, ali tada dok su gradili nitko ih nije spominjao, nitko im nije rekao niti bravo ili hvala, ali su u svim hrvatskim županijama uživali u plodovima njihova rada (kroz udio u BDP-u i poreznu raspodjelu). Zašto to nisu spomenuli nacionalni mediji i zatražili restukturiranje, a ne stečaj?

Restrukturiranje je trebalo provesti još prije deset godina i jedno je sigurno, nakon svega što su radnici Uljanika i sam Uljanik učinili i doprinjeli hrvatskom gospodarstvu u zadnjih 30 godina zaslužili su barem to.

Umjesto toga dobili su linč na krilima ekonomskih lažnih vijesti i stečaj. Zašto? Može li netko ponuditi ekonomski argumentiran odgovor na ovo pitanje? Zasigurno ne, već samo mogu ponuditi masu novih ekonomskih lažnih vijesti umjesto toga.

Treće, Vlada očigledno ne zna, ali trebalo bi ju obavijestiti da je ovo 21 stoljeće. Što to znači? Evo jednostavne sintagme.

Hrvatsko gospodarstvo zaostaje 30 godina za najrazvijenijim gospodarstvima EU i 50 godina za SAD-om, Japanom i sličnim ekonomijama. Kako ćete dostići te ekonomije? S zimmer frei ekonomijom i lancima prehrambene veleprodaje koje spašavate, a paralelno gasite industriju? Pa to je čista matematika. Zna se koliki je multiplikativni potencijal industrije, a koliki turizma i trgovine i kako sve to utječe na proizvodnost i na kraju ekonomski rast. Pa to su znali još prije 3000 godina u Kini, Indiji i Grčkoj, ali očito mi u 21. stoljeću ne znamo.

Što znači stečaj Uljanika u dugom roku? Znači da će ostale ekonomije kao u Star trek serijalima voziti na kvantni pogon i umjetnu inteligenciju, a hrvatsko gospodarstvo će nuditi turistički doživljaj i over the counter prehrambene proizvode iz Kine. A znate kome? Generacijama koje će se roditi 2030. i koje neće putovati (ili ako hoće onda će putovati u svemir) ili ostajati kod kuće i Hrvatsku posjećivati u virtualnoj stvarnosti svoje sobe. To je ono što će se dogoditi pa se postavlja pitanje gdje ćemo tada završiti.

Za 20 godina svjetski će razvoj krenuti na krilima umjetne inteligencije i tada će hrvatsko gospodarstvo zaostati i stotinu godina za prosjekom EU i naprednih svjetskih ekonomija. Eto što znači stečaj Uljanika za hrvatsko gospodarstvo u dugom roku. U kratkom roku, evo ljeta i sezone, očito nikoga više neće boliti glava zbog Uljanika, ali pripremite zalihe tableta za glavobolju jer za 15-20 godina itekako će nas sve početi boljeti glava i ovoga puta glavobolja neće trajati sedam godina kao u slučaju krize 2008. već više desetljeća (nadam se ne i stoljeća).

Radnici Uljanika nisu krivi za to što Uljanik ide u stečaj (trebaju biti ponosni na sebe i sve ono što su ostvarili u zadnjih 30 godina).

Za 20-30 godina mogli ste gledati radnike Uljanika kako s robotima i umjetnom inteligencijom proizvode dobra za 21. stoljeće i pokreću hrvatsku ekonomiju na kvantni pogon. Umjesto toga gledati ćemo knjigu žalbe gostiju i borbe gladijatora ili neki drugi proizvod industrije zabave dok će druge ekonomije juriti na krilima industrije 4.0 prema 22. stoljeću.

Ne propustite priliku za sudjelovanje na Liderovom business forumu 4. industrijska revolucija koji će se održati 17. svibnja u zagrebačkom Branimir centru. Ako još niste, prijavite se na vrijeme i osigurajte svoje mjesto.

Komentari