24. srpanj 2014.

Može li Microsoft vratiti ‘izgubljeno desetljeće‘?

Branimir Kovač
Branimir Kovač

Zadnjih nekoliko godina nije bilo baš blagonaklono prema starim dobrim osobnim računalima. Dramatični podaci o smanjenju broja prodanih primjeraka stizali su iz kvartala u kvartal, a više ili manje potkovani analitičari natjecali su se u prognozama u kojima su najavljivali ‘smrt PC računala‘.

Razloga za takve crne prognoze bilo je nekoliko i svi su se poklopili otprilike u isto vrijeme. Prije svega, kao izravan povod poslužio je snažan razvoj tableta potaknut Appleovim lansiranjem iPada koji je u samo nekoliko godina izazvao prave, gotovo tektonske izmjene na tržištu. Prodaja tableta narasla je do neslućenih visina, te zajedno sa tržištem pametnih telefona dala novi poticaj IT industriji, a to je ubrzo dovelo do toga da su se svi htjeli ubaciti na novi kolosjek. Google je to shvatio vrlo brzo nametnuvši svoju konkurentsku Android platformu, no nisu svi uspjeli tako hitro reagirati

Među njima bio je i Microsoft, kompanija koja tradicionalno nije bila najpoznatija po inovacijama, no čiji je položaj zahvaljujući liderskom položaju na PC platformi bio neupitan. No u trenutku kada je PC počeo izlaziti iz fokusa Microsoft se našao potpuno nespreman. Zašto je bilo tako prelazi okvire ovog teksta, no koga zanima može na ovom linku pročitati briljantnu insidersku analizu koju je još 2012. objavio Vanity Fair. Ukratko, komplicirana korporativna struktura zasnovana na birokratskim procedurama umjesto inovacijama i projektima, kao i krajnje destruktivan sustav međusobnog ocjenjivanja zaposlenika, zakopali su tvrtku u situaciju u kojoj nitko nije bio pretjerano zainteresiran za promjene.

Dvostruki promašaj

Microsoft je tako u samo nekoliko godina napravio cijeli niz grešaka. Kad su u kompaniji nakon početnog omalovažavanja konkurentskih proizvoda konačno shvatili što se događa, pokušali su iskoristiti Windowse kao strateški proizvod kompanije, te kroz njih progurati svoju viziju podrške tabletima i pokazati se većim ‘katolicima od pape‘. Windowsi 8 tako su prisilno uvodili mobilna sučelja i na tradicionalna desktop računala (nešto što si Apple, primjerice, nikada nije dozvolio), te time izazvali posvemašnju pomutnju i odbijanje korisnika. Prodajni rezultati osmice izrazito su podbacili, a slavno nisu prošli niti pokušaji zauzimanja mobilnog tržišta sa Windows Phone platformom, usprkos savezu sa Nokijom i kasnijoj kupovini ove kompanije. Tako se dogodio dvostruki promašaj – nije zauzet željeni položaj na mobilnom tržištu, a istovremeno se dodatno naštetilo PC platformi koja zbog neprihvaćanja Windowsa 8 nije dobila toliko potreban zamah.

Ugroženi su bili i drugi do tada profitabilni biznisi poput nove inačice Xboxa koja je zbog svaštarenja i nedostatka fokusiranosti također poljuljala Microsoftov položaj. Niti pokušaj Microsoftovog odgovora na iPad u obliku Surface računala također nije prošao onako kako su se u ovoj kompaniji nadali.

No u Microsoftu se u zadnje vrijeme ipak dosta toga promijenilo. Dolazak novog čelnog čovjeka kompanije Satye Nadelle, uz smanjenje utjecaja ‘stare garde‘ poput Billa Gatesa ili Stevea Ballmera, bio je praćen simboličkim iskorakom i predstavljanjem Officea za Appleov iPad. Iako je razvoj počeo daleko prije Nadellinog preuzmanja Microsofta, objava jednog od najpoznatijih kompanijinih proizvoda na konkurentskoj platformi dala je još prije nekoliko mjeseci naslutiti u kojem će se smjeru ova kompanija dalje razvijati. To je ovih dana potvrdio i sam Nadella u internom dopisu koji je poslao zaposlenicima kompanije, a u kojem ističe kako će se Microsoft transformirati iz kompanije koja se bavi ‘uređajima i uslugama‘ u kompaniju koja se bavi ‘produktivnošću i platformama‘.

Drugim riječima, Nadella je shvatio kako kompanija, pa bila ona i tako velika i značajna poput Microsofta, ne mora nužno nuditi vlastite alternative baš svakom proizvodu na tržištu, zanemarujući postojeće prilike. Umjesto toga, donio je filozofiju da treba prihvatiti stanje na terenu i iskoristiti baš svaku priliku za plasiranje svojih proizvoda – pa bili oni i na Appleovim i Googleovim platformama. No cijela ova ideja nije i bez šire vizije, jer Nadella itekako dobro razumije kako je budućnost velikim dijelom ‘u oblaku‘ te ako Microsoft ovdje uspije nametnuti svoja rješenja uopće neće biti bitno s kojeg će se uređaja koristiti. Zbog toga je i već spomenuti Office za iPad ogledni primjer takve filozofije, te dubinski integriran sa uslugom Microsoftovog Officea 365 u oblaku.

Poboljšanja se vide i na hardverskom području, pa tako treća inačica Surfacea konačno doseže prvobitnu viziju moćnog tableta sa tipkovnicom, a Xbox One promjenom poslovnog modela konačno bilježi rast prodaje.

‘Povratak‘ PC-a

No sve ovo nije dovoljno, a niti Nadellina vizija ne može se ostvariti preko noći, pa je tako ovih dana najavljeno i opsežno restrukturiranje kompanije kako u organizacijskom smislu, tako i drastičnim rezanjem broja zaposlenih za čak 18.000 djelatnika. Tu prednjače, prije svega, 12.500 zaposlenika nedavno preuzete Nokije, što je izazvalo bijes finskih političara koji već optužuju Microsoft da nije bio iskren kada je obećavao da će koristiti i preuzete tamošnje stručnjake. Sa preuzimanjima to obično ide tako, što smo uostalom često svjedočili i na domaćim primjerima. Pa ipak, i preostalih 5500 djelatnika ogromna je brojka koja pokazuje opsežnost zahvata kojima će se nekadašnji predvodnik ICT industrije pokušati vratiti na stare staze slave.

Nema sumnje kako je Microsoftovo ‘izgubljeno desetljeće‘ teško pogodilo kompaniju, ali zapravo i cijelu PC industriju koja je bez toliko potrebnog liderstva upala u defanzivu u teškim vremenima konkurentskih platformi, ali i ekonomske krize koja je smanjila investiranje u računalnu opremu. No, slučajno ili ne, istovremeno sa buđenjem Microsofta stižu i podaci o rastu prodaje PC-a, prvi nakon dosta dugo vremena.

Istina, oni se za sada odnose na Europu, te Bliski istok i Afriku, no rast prodaje PC-a za čak 10,5 posto na godišnjoj razini, a čak 25 posto u Zapadnoj Europi, pokazuje kako se nešto mijenja. Neki će porast prodaje pripisati nedavnom prestanku službene podrške za još uvijek popularne Windowse XP, koji je mnoge kompanije natjerao da prošire godinama kresane budžete za hardver, no teško da to u cjelosti može objasniti ovakve rezultate. Vjerojatnije je da su i tableti, poput nekoć PC-a, završili sa inicijalnom fazom brzog širenja, te sada zbog zasićenosti tržišta njihovi proizvođači više ne mogu očekivati dosadašnje rezultate. To potvrđuju i aktualni podaci o prodaji.

U svim promjenama informatičkog svijeta PC je bio i ostao žilava biljka, a i sve navedeno pokazuje da ova platforma niti izbliza nije mrtva kao što se to nagađalo. No, isto tako, činjenica je da smo danas u mnogo raznolikijem i dinamičnijem informatičkom svijetu nego samo prije nekoliko godina kada se većina stvari odvijala samo na jednoj platformi. I kao uvijek, to je znatno zanimljivija situacija kojoj je zapravo Microsoftova inercija, iako joj to uopće nije bio smisao, značajno pomogla.