Zašto unaprijed plaćati nadzor nad integriranom poljoprivrednom proizvodnjom ako ne znamo koliko ćemo potocaja dobiti? To pita vlasnica obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva Žaklina Koprivanac iz slavonskog sela Šljivoševaca pokraj Donjeg Miholjca. Pita s razlogom jer nije sigurna da će država, za razliku od poljoprivrednika, ispuniti svoj dio obveza.
Koprivanac ima organiziranu integriranu proizvodnju, što znači da ima elemente ekološke proizvodnje (ograničena količina pesticida, dušika...), i za nju treba dobiti dodatni poticaj od osamsto kuna za hektar. Njezin OPG bavi se ratarstvom, ima 105 hektara, što znači da je unaprijed izračunala da će samo na ime integrirane proizvodnje dobiti 84 tisuće kuna. No za prošlu godinu dobila je 337 kuna za hektar, odnosno ukupno 35.385 kuna, dakle 48.615 kuna manje nego što je očekivala.
Država u stečaju? To je za OPG velik novac, pogotovo uzmemo li u obzir da je to više od pola izgubljenog novca od onoga što je izračunano pa se postavlja pitanje razmišlja li tko u Ministarstvu poljoprivrede o tome da takve udare trpe poljoprivrednici kojima ionako, uza sve njihove slabosti, ne cvjetaju ruže. Konkretno, za integriranu proizvodnju OPG mora svake godine do 31. prosinca prijaviti plan i zahtjev za nadzor Savjetodavnoj službi, a on se temelji i na očekivanjima od poticaja. Tu je i uobičajeni izračun troškova takve proizvodnje. Koprivanac kaže da su poticaji smanjeni uz obrazloženje stvaranja ‘financijske discipline’. U prijevodu to znači da država jednostavno nema dovoljno novca i da svatko dobiva onoliko koliko je to moguće. Da nije riječ o državi, pomislili bismo da je u pitanju tvrtka u stečaju čija je stečajna masa manja od ukupnih obveza pa se vjerovnik mora pomiriti s time da dobije bar nešto.Međutim, država nije u stečaju i trebala bi ispuniti svoje obveze, ako ne sada, a ono bar poslije, iako bi dotad mogli propasti mnogi OPG-ovi. Iako sama ne jamči izvršenje svojih obveza, država putem svoje Savjetodavne službe inzistira na tome da se nadzor plati unaprijed tako što Služba OPG-u pošalje opću uplatnicu i rješenje u kojem stoji koji će stručnjak doći u nadzor. Sve dok se to ne uplati, nadzor se neće provesti, a to znači da OPG neće dobiti poticaje. Koprivanac nadzor za svojih 105 hektara plaća oko četiri tisuće kuna, što i nije neki novac za ono što treba dobiti od države, ali stvar je načela.
Nije riječ o riziku Zato se i pita zašto bi morala unaprijed plaćati za nešto što joj je posve neizgledno, jer nije riječ o proračunanom riziku, nego o novcu koji bi trebao biti siguran. Predlagala je da se bar odgodi to plaćanje i da se međusobni dugovi prebiju, no nije naišla na razumijevanje. I ministar Tihomir Jakovina nedavno je u televizijskoj emisiji rekao da će provjeriti koje su mogućnosti na raspolaganju, no nikakvih informacija poslije nije bilo. Pogledamo li pak Statut Savjetodavne službe, vidimo da se ona financira iz državnog proračuna, a manji dio ostvaruje pružajući usluge poput nadzora. Ponovimo, nije to velik novac, no država bi takvim potezom barem pokazala da joj nije nepoznanica teret koji nose poljoprivrednici, a Savjetodavna služba sasvim sigurno neće bankrotirati bez tog novca.Mnogo je opasnije to što država ne ispunjava svoje obveze. Uostalom, 48 tisuća kuna jednom OPG-u može značiti spas ili propast.