Javio se obrtnik s nekim prijedlozima koji bi, po njemu, trebali riješiti probleme s OIB-om koje imaju obrtnici. Naime, oni za poslovanje odgovaraju cjelokupnom osobnom imovinom. Uz to obvezni su u obrtu voditi popis dugotrajne imovine tj. imovine koja je vlasništvo obrta.
Obrtnik nije pravna osoba pa mu je njegov OIB kao fizičke osobe isti kao i za obrt, a naš čitatelj smatra da bi trebalo uvesti poseban OIB za obrt. Na taj bi mu se način omogućilo odvajanje imovine i ograničavanje odgovornosti. Osim toga i državi bi se olakšalo praćenje i kontrola imovine koja služi poslovanju.
Teško rješenje Poseban administrativni problem imaju obrtnici koji se bave izvozom elektroničkih sklopova (vlastitog proizvoda, proizašlog iz vlastitog znanja). Problem nije u hrvatskim propisima, već u ograničenju pojedinih zemalja, osobito SAD-a. Carinska vlast zemlje uvoznice našeg obrtnika prema OIB-u prepoznaje kao fizičku osobu te ga ne smatra poslovnim subjektom i brani mu uvoz u svoju zemlju unatoč tome što je kod nas registriran kao poslovni subjekt. Razlog su restriktivni propis koji dopuštaju uvoz samo proizvoda od poslovnih subjekata, tj. od registriranih proizvođača, koji bi trebali imati, prema njima, poseban OIB.Ne trebamo podsjećati da je bilo slučajeva u kojima su obrtnici ostajali bez cjelokupne imovine zato što im je poslovanje (njihovom krivicom ili ne) krenulo u krivom smjeru. Neosporno riječ je o žalosnim ljudskim sudbinama i treba takvo što razumjeti i pokušati naći rješenje. Međutim, kako saznajemo, ono će se vrlo teško naći pa ni ovo o uvođenju posebnog OIB-a za obrtnike neće skoro ugledati svjetlo dana, ako ga ikada bude i ugledalo.U Poreznoj su upravi stajališta da je takav prijedlog u praksi vrlo teško izvodiv jer to ne bi značilo samo promjene u Zakonu o OIB-u, nego i promjene u cijelom pravnom sustavu, a to znači od upisa vlasništva u zemljišne knjige, upisa vlasništva vozila..., a isto bi se takvo rješenje trebalo primijeniti i na sve ostale djelatnosti, poput slobodnih zanimanja (primjerice novinari), OPG-ova, trgovaca pojedinaca i dr.
Jednaki tretman tvrtke i obrta Isto tako, čitatelj pita zašto su onda obvezni voditi popis imovine u vlasništvu obrta kad odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom. U odgovoru na to pitanje upućeni smo na odluku Ustavnog suda u kojem se kaže da se domaći pravni poredak temelji na načelu jedinstvenosti imovine i načelu odgovornosti cijelom imovinom, pa ‘nema ustavnopravno utemeljenog razloga da trgovačka društva odgovaraju cjelokupnom imovinom drušva, a obrtnici samo neutvrdivim dijelom svoje imovine‘. Ovdje se željelo reći kako i pravna i fizička osoba moraju odgovarati svojom cjelokupnom imovinom.U pismu koji je čitatelj poslao piše: ‘Rješenje nikako ne bi smjelo biti uputa koju obrtnici često čuju od službenika u nadležnim tijelima, da registriraju trgovačko društvo pa će time i njihov problem biti riješen.‘No ta je uputa i nama rečena, odnosno da je za državu najbezbolnije da obrtnici osnuju d.o.o. i time riješe problem posebnog OIB-a. Kako vidimo, teško se može očekivati takvo rješenje jer bi to prouzročilo čitav niz obveza ne samo za državu, nego i za sve obrtnike, ljude slobodnih zanimanja... pa se obrtnici za sada s tim moraju pomiriti.