Zakon o medijima ne provodi se kao ni svi prethodni. I tako se javno informiranje sve više pretvara samo u ispraznu ustavnu i zakonsku frazu bez stvarnog sadržaja.
piše Ivica Grčar Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Opet nova najava likvidacije Radija 101 u stečaju. Ovaj put zbog hitno prihvaćenih izmjena Zakona o elektroničkim medijima. Nakon prihvaćanja tih zakonskih izmjena više nije moguć prijenos koncesije. A zbog toga više nije moguće ostvariti ni već ugovorenu stečajnu prodaju Radija 101 privatnom poduzetniku Jurju Hrvačiću (radio bez frekvencije ne može emitirati program i nikomu ne treba).
Prenošenje ovlasti radi izbjegavanja odgovornosti
Prema članku 15. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 199/03) Ministarstvo kulture obavlja: ‘upravne poslove u području javnog informiranja’. A prema članku 2. vrijedećeg Zakona o medijima (NN 59/04) ‘nadležno ministarstvo je Ministarstvo kulture’. Na upit što kane nakon 20 godina neprovođenja medijskih propisa Nina Obuljen, državna tajnica u Ministarstvu kulture, odgovorila je da će predložiti novi, peti po redu Zakon o medijima kojim će se s Ministarstva kulture nadležnosti za javno informiranje u Hrvatskoj prenijeti na samoregulacijsko tijelo.
I za razliku od čitatelja koji se iscrpljuje u razmatranjima raznih propusta i zavrzlama, te mogućih odgovornosti za situaciju u kojoj je sada Radio 101, mnogo važnijim čini mi se odgovor na pitanje tko u svemu tome zastupa interese javnog informiranja. Ili još jednostavnije, postoji li danas u Hrvatskoj uopće sustav javnog informiranja?
Agonija Postupno ‘gašenje’ Radija 101 treba promatrati tek kao dio 20-godišnjeg procesa demontiranja sustava javnog informiranja u Hrvatskoj. U demontiranju zasad nisu tri medija, Hrvatska radiotelevizija, Vjesnik i Hina (proračunski prihodi i tzv. pretplata). Ali i u tim medijima sve više jačaju komercijalni sadržaji (više definitivno nije moguće zarađivati isključivo na poslovima u djelatnostima javnog informiranja). Motiv privatnih ulagača u medije nije niti treba biti javno informiranje, nego profit i eventualno plasiranje posebnih interesnih informacija. Tko zastupa interese javnog informiranja u privatnim medijima kad dođe do sukoba ‘tih dvaju interesa’? Demontaža sustava javnog informiranja započela je u nekadašnjoj ‘Vjesnikovoj kući’ tzv. privatizacijom tjednika Danas. Taj tjednik prodan je bez imovine (jer je sva imovina bila u vlasništvu bivše ‘Vjesnikove kuće’). I ubrzo nakon prodaje brend tjednika Danas nestaje.
Onda je počeo ‘cirkus’ sa do danas spornom prodajom splitske Slobodne Dalmacije Miroslavu Kutli. Nakon toga slijedi prvi neuspjeli pokušaj ovladavanja riječkim Novim listom u travnju 1996. godine (nametanjem dodatnog poreza na promet od čega su pod pritiskom javnosti poreznici ipak morali odustati). Zatim slijedi ‘zabrana oglašavanja’ u Feralu. Oko 100 tisuća Zagrepčana prosvjeduje protiv preuzimanja Radija 101. Javnost se potom zabavlja ‘off shore’ prodajom Večernjeg lista, osnivanjem i prestankom rada saborskog istražnog povjerenstva te Vladinom odlukom o pokretanju sudskog spora zbog dvojbene prodaje Večernjaka, kao i tajnovitog Vladina odustajanja od tog sudskog spora. A onda prestaje izlaziti Feral zato što nema komercijalnih sadržaja. Nakon toga počinju agonije i mnogih manjih medija, među kojima i u uvodu spomenutog Radija 101.
Isprazni zakoni Usporedo s poreznim i financijskim pritiskom na ‘neprilagođene’ medije hrvatske vlasti bojkotiraju propise o javnom informiranju. Od 1992. godine u Hrvatskoj je vrijedio Zakon o javnom informiranju. Zbog toga što se nije provodio 1996. godine prihvaćen je Zakon o javnom priopćavanju. No ni taj se zakon nije primjenjivao pa je 2003. prihvaćena prva verzija zakona o medijima. Ali njime nisu bili zadovoljni u Europskoj uniji pa je pod pritiskom, osobito OESS-a, i taj Zakon promijenjen novim nakon samo godinu dana, prihvaćenjem sadašnje verzije istoimenog Zakona o medijima 2004. godine. No ni taj se zakon ne provodi jednako kao ni svi prethodni. I tako javno informiranje u Hrvatskoj postaje samo isprazna ustavna i zakonska fraza.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.Kontakt: e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. tel. 01/6333-524 adresa: Ivica Grčar, Lider, Savska 41, 10144 Zagreb