Mladoj arhitektici koja se zaposlila 2011. na temelju mjere osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa koju je najprije donijela HDZ-ova vlada novim je, lanjskim Zakonom o poticanju zapošljavanja onemogućeno polaganje stručnog ispita.
S jednim je privatnikom potpisala sporazum na godinu dana, koliko je mjera trajala, a razmišljala je da će nastaviti raditi posao ili kod njega ili u nekoj drugoj tvrtki. Cilj joj je bio stručno se osposobljavati dvije godine kako bi položila stručni ispit. No iako je riječ bila o ugovoru između nje i tvrtke o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, za što je njoj država uplaćivala 1600 kuna, a poslodavcu novac za njezine doprinose, prema tada važećim propisima u radnu knjižicu bilo joj je upisano da je provela godinu dana na stručnom osposobljavanju. To će je stajati kada Vlada Zorana Milanovića donese zakon o poticanju zapošljavanja koji je uključivao već postojeću mjeru.
Staž kojeg nema No s obzirom na to da je čitateljica već prošla taj program od godinu dana, njime se više nije mogla koristiti, pa se zaposlila na određeno vrijeme u drugoj tvrtki, tj. na tri mjeseca. Zakon je do tada omogućavao stručno osposobljavanje za osobe koje imaju godinu dana staža u struci, ali u međuvremenu Vlada je omogućila poslodavcima olakšice za zapošljavanje mladih stručnjaka bez zasnivanja radnog odnosa u trajanju od dvije godine jer se shvatilo da se u nekim strukama zahtijeva stažiranje dulje od godinu dana. Tu je čitateljica vidjela priliku i htjela se prijaviti na još godinu dana računajući da ima samo tri mjeseca staža. No naletjela je na veliku prepreku jer je njezino volontiranje bilo upisano u radnu knjižicu i nije više mogla ostvariti svoje pravo. Budući da je ta mjera važila samo za one koji su do tada imali godinu dana radnog staža, a našoj je čitateljici već bilo upisano u radnu knjižicu da je godinu dana trajalo stručno osposobljavanje te da ima još tri mjeseca staža u struci, to su joj u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje sve zbrojili, pa je na kraju imala ne tri mjeseca staža, nego tri mjeseca staža viška, tj. 15 mjeseci. Prema nekom čudnom tumačenju u HZZO-u, godina provedena bez ugovora o radnom odnosu važi kao staž, iako staža nema.
Teško do posla Tako joj je propala mogućnost da barem volontiranjem stekne mogućnost polaganja stručnog ispita, pa i iskustva od dvije godine, što bi joj zasigurno bio plus kod natječaja za zapošljavanje. Sada radi poslove bliske struci, ali honorarno, što znači bez stalnih primanja, koja su ionako nevelika. Kaže da ima mnogo takvih slučajeva među njezinim kolegama arhitektima i onima drugih struka. Iako su mnogi napadali te Vladine mjere, posebno aludirajući na to da je riječ o crkavici koju dijele nezaposlenima, Vladin je cilj bio da mladi ljudi steknu iskustvo te da oni koji moraju polože stručni ispit. To je inače veliki problem jer poslodavci na tržištu rada traže upravo one s iskustvom, što im je i omogućeno zbog velikog broja nezaposlenih u Hrvatskoj, a koji su nekad negdje radili. Dakle, cilj je, usprkos kritičarima zaista bio dobar, ali taj primjer pokazuje da ima i nedostataka u Zakonu o poticanju zapošljavanja.Vlada je nedavno bila, kažu, samo zamrznula mjeru poticanja stručnog osposobljavanja, a onda iznenada odnekud pronašla potrebnih sto milijuna kuna. Bilo bi dobro da ministar Mirando Mrsić pronađe vremena i ispravi te nedostatke.