S računa u bankama jedan dug poreznici prisilno naplaćuju dvaput izdavanjem dvaju rješenja o ovrsi jednog duga. Od zakonski dvojbenog utjerivanja novca ne prezaju više ni u Upravnom sudu.
piše Ivica Grčar Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Zdenku Koharić, načelnicu službe za žalbe u Ministarstvu financija, prijavio sam Upravnoj inspekciji zbog grubog kršenja propisa o općem upravnom postupku i posebnih poreznih propisa. Zdenka Koharić odbila je zaprimljenu žalbu i ne pročitavši je, obrazloživši to odbijanje ‘kopipejstanim’ (prepisanim) navodima iz neke druge žalbe. Argument u žalbi da pravno ne mogu postojati dva paralelna rješenja o ovrsi jednog duga Koharić u odbijenici ne spominje.Umjesto da se očituje o ‘kopipejstanju’, u odgovoru Upravnoj inspekciji Koharić se brani da ne postoje dvije ovrhe za jedan dug, nego da je riječ o dva duga i dvije ovrhe. Ispis stanja poreznog računa žalitelja, međutim, demantira je. Iz ispisa (pribavljenog legalno u Poreznoj upravi) vidljivo je da je prema jednom rješenju dug prisilno naplaćen i da unatoč tome što drugo rješenje ‘visi’ neizvršeno, taj dug ne postoji. Da taj dug ne postoji, vidi se i kad se usporede dva rješenja o ovrsi u dijelu u kojemu se specificira na što se dugovi odnose.
Nezakonita utjerivanja duga Zbog čega poreznicima trebaju dvije ovrhe za jedan dug, razumio sam pročitavši u Novom listu od 18. lipnja kako je Riječanki Karin Hofbauer s računa u banci dvaput skinut novac za isti dug. Kad je ta Riječanka u Fini pokazala ovršni nalog na osnovi kojeg joj je već jedanput novac skinut s računa, službenica joj je odgovorila da je taj papir mogla sama napisati. Od zakonski dvojbenog utjerivanja novca od građana u korist prazne državne blagajne ne prezaju više ni u Upravnom sudu. Blanša Turić, Dubravka Markt i Smiljana Mikuša, sutkinje Upravnog suda, neosnovano smatraju da su porezna tijela uvijek u pravu, pa čak i kad (prisilnu) naplatu od obveznika poreza obrazlože posve različito i od Upravnog suda. I to sam ovih dana imao priliku iskusiti i na vlastitoj koži.Prema kontradiktornoj presudi spomenutih sutkinja Upravnog suda autor koji vodi porezne knjige mora platiti doprinose unatoč zakonskoj odredbi da se doprinosi ne plaćaju na autorske honorare kad propusti dokazati u poreznoj prijavi da je riječ o autorskim honorarima.
BahatostPoreznica izvrgnula ruglu Upravnu inspekciju Iz činjenice da Zdenka Koharić nije dostavila svoje pisano očitovanje poreznom obvezniku koji ju je prijavio, a prema rješenju Upravne inspekcije bila je to obvezna, kao i zbog obmanjivanja Upravne inspekcije neistinama, proizlazi da ne poštuje pravo i da Upravnu inspekciju izvrgava ruglu. Zdenka Koharić i dalje je uvjerena da neće odgovarati zbog svojih propusta.
Ignoriranje zakona Suprotno tome, prema prvostupanjskom poreznom rješenju, zbog kojeg se vodi taj sudski spor, autor mora platiti porez (doprinos) ako vodi porezne knjige i ne vrijedi odredba da se na autorske naknade ne plaćaju doprinosi. A prema drugostupanjskom upravnom (poreznom) rješenju obveznik je uz dostavu žalbe trebao dostaviti dokumente iz kojih bi bilo vidljivo da je riječ o naknadi na temelju autorskog djela i da bi unatoč vođenju poreznih knjiga bio oslobođen od obveze plaćanja doprinosa. Nijedno od tih proturječnih poreznih rješenja, jednako kao ni presuda Upravnog suda, ne uvažava činjenicu da bi bez bilo kakve dodatne dokumentacije poreznim tijelima moralo biti jasno da obveznik koji je registriran kao slobodni novinar dohodak ostvaruje od autorskih naknada, a ne od obavljanja, primjerice, soboslikarskih radova.
I poreznici i sutkinje Upravnog suda ignorirali su zakonsku obvezu (članak 6. stavak 2. Općeg poreznog zakona) da je ‘porezno tijelo dužno utvrđivati sve činjenice koje su važne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika’. Čak i bez tako propisane obveze, ako su porezna tijela sumnjala da su ono što samostalni novinari isporučuju autorska djela, morala su osnovanost takve sumnje utvrditi prije nego što su odredila da ništa od onoga što samostalni novinar zarađuje nije autorski honorar.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.Kontakt: e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. tel. 01/6333-524 adresa: Ivica Grčar, Lider, Savska 41, 10144 Zagreb