Aktualno
StoryEditor

Pravda za sve: Banke mnogo skuplje naplaćuju transakcije u eurima nego u kunama

21. Kolovoz 2017.

Poduzetnik se požalio na svoju banku koja mu je htjela naplatiti novčanu transakciju prema jednoj tvrtki u EU skuplje nego što se plaća transakcija unutar Hrvatske. Vjeruje da banka na to nema pravo, poslao mi je i briselska pravila, ali, na njegovu žalost, ona se odnose na plaćanja u eurima, a ne u kunama.

>>>Fintech: Američki startup najavio kraj ere, ponudio besplatni prijenos novca

Moram priznati da sam i ja na prvo čitanje EU Uredbe br. 924/2009 pomislio da je u pravu i već sam mislio napasti banke zbog nepoštovanja Uredbe. Naime, kada tvrtke unutar Hrvatske plaćaju račun, onda ta transakcija u banci stoji jednu kunu. S druge pak strane, ako tvrtka u Hrvatskoj plaća račun tvrtki u Njemačkoj na kojem je iznos u eurima, platit će banci tu transakciju 80, u nekoj 90, a u nekim bankama i 130 kuna.

HNB potvrdio

Poduzetnik priča da mu je slovenska tvrtka poslala predračun za robu u vrijednosti od 69 eura i za tu je transakciju trebao platiti 80 kuna. Rekao je poslovnom partneru da za sada neće plaćati dok ne nađe drugi način, možda skokne do Slovenije, a Slovenac se začudio tome jer u njegovoj državi naknadu za transakcije prema tvrtkama unutar EU plaćaju jedan euro.

- Na internetu sam našao da je prema EU Uredbi br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o prekograničnim plaćanjima u Zajednici propisano da sve naknade koje pružatelj platnih usluga određuje za prekogranične platne transakcije u eurima prema bilo kojoj državi članici EU trebaju biti jednake naknadama koje se naplaćuju za odgovarajuće domaće platne transakcije - kaže poduzetnik.

Dodaje da Uredba u cijelosti obvezuje i izravno se primjenjuje na sve države članice Europske unije od 1. studenoga 2009., a u Hrvatskoj je stupila na snagu njezinim pristupanjem EU.

On pita ima li zakonskih osnova prigovarati na tako veliki iznos nakanade. Ponavljam, najprije sam i ja pomislio da banke krše briselska pravila, mada mi je bilo čudno da baš sve to rade, odosno da se usuđuju na takav korak, da transakcije unutar Hrvatske naplaćuju jednu kunu, a izvan Hrvatske za zemlje unutar Unije stotinjak kuna. A onda sam malo pažljivije pročitao odgovor koji je došao iz Hrvatske narodne banke, ali i iz drugih banaka. Iz HNB-a pišu da se odredbom članka 3. navedene uredbe propisuje da naknade koje pružatelj platnih usluga zaračunava korisniku platnih usluga za prekogranična plaćanja u eurima trebaju biti iste kao i naknade koje taj pružatelj platnih usluga zaračunava za odgovarajuća nacionalna plaćanja, iste vrijednosti i u istoj valuti.

Apel bankama

Dakle, tu je kvaka. Ta se uredba tiče plaćanja u eurima, a ne u domaćoj valuti, tj. kunama, a što u prvi mah nisam vidio, kao ni cijenjeni čitatelj-poduzetnik koji mi se požalio na tretman svoje banke. To pak znači, ako slovenske tvrtke unutar svoje zemlje plaćaju jedan euro, onda banka u toj zemlji mora naplatiti i jedan euro slovenskoj tvrtki koja plaća račun njemačkoj tvrtki čiji je račun u nekoj njemačkoj banci. S obzirom na to da Hrvatska nije u eurozoni, to znači da je cijena transakcije u kunama različita od cijene transakcije u eurima i u tome je bila kvaka. A moraju li bankarske naknade za plaćanje u eurima biti baš tolike, drugo je pitanje, ali banke to očito, za razliku od poduzetnika, previše ne zamara.

Ima još zakona...

Poduzetnik kojem su tražili višu naknadu za plaćanje tvrtki u Sloveniji nego da plaća tvrtki u Hrvatskoj kaže kako se u Zakonu o platnom prometu ne spominje to da naknade za novčane transakcije moraju biti iste za tvrtke u Hrvatskoj i za one u drugim članicama EU. Bez obzira na to što on nije znao da se to odnosi na plaćanje u eurima, a ne u kunama, u HNB-u napominju da osim ZPP-a postoji i Zakon o provedbi uredbi EU (NN 50/2016.), koji regulira nacionalne, prekogranične i međunarodne platne transakcije u Hrvatskoj. Dakle, iako to Zakon o platnom prometu ne spominje, postoji drugi zakon koji tretira tu materiju. No i ovo je primjer kako se naši poduzetnici teško mogu snaći u šumi zakona, poput našeg čitatelja koji nije mogao pretpostaviti da osim u ZPP-u rješenje može potražiti u nekom drugom zakonu.

20. travanj 2024 01:01