Što poduzeti kad jedan sud provodi prisilnu mjeru u sporu koji je prije toga drugi sud pravomoćno okončao u korist protivnika te mjere, nije predviđeno zakonski. I odvjetnici o tome imaju različita mišljenja.
piše Ivica Grčar Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Sve se češće javljaju čitatelji koje suci olakim odlukama u provođenju prisilnih mjera uvale u pravne zavrzlame iz kojih se teško ispetljati. Vesna Kuzmičić, sutkinja Županijskog suda u Splitu, odredila je u zasebnom postupku provođenje privremene mjere mjesec i pol nakon što je parnica o glavnoj stvari već bila pravomoćno okončana. Zbog previše olako donesenih odluka o ovrhama i njihova nepodnošljivo lakog prisilnog provođenja uskoro će se nešto morati poduzeti. U ovoj rubrici dosad smo objavljivali brojne probleme s dvostrukim ovrhama za isti dug, o lakonskim odgovorima Fininih službenica koje provode ovrhe za sve ovrhovoditelje, nerijetko i na osnovi neprovjerenih isprava o navodnom postojanju tražbina, itd.
Sudski apsurdDosuđen i nepostojeći trošak Nizu olakih odluka sutkinje Kuzmičić treba dodati i dosuđivanje više od 70 tisuća kuna (neosnovanih) troškova predlagatelju privremene mjere. Kao osnovicu za utvrđivanje troškova sutkinja Kuzmičić je (bez uvida u pranični predmet o glavnoj stvari) uzela iznos od 5,7 milijuna kuna, vrijednost koja nema apsolutno nikakve veze s tužbenim zahtjevom iz parnice o glavnoj stvari, a ni s ‘protivnicima‘ prijedloga o privremenoj mjeri. U postupku vođenom ‘na slijepo‘ (bez uvida u pranični spis o glavnoj stvari) sutkinja Kuzmičić otišla je toliko daleko da je dosudila predlagatelju privremene mjere i trošak sudske pristojbe, unatoč tomu što tu pristojbu predlagatelj uopće nije platio.
Pristrano suđenje Čitatelj nam je dostavio sudska rješenja iz kojih je vidljivo da je uvodno spomenuti sudski postupak u sklopu kojega je bilo zatraženo provođenje privremene mjere pravomoćno završen 24. veljače 2011. godine. A sutkinja Kuzmičić 8. travnja 2011. odredila je privremenu mjeru u korist stranke koja je (pravomoćno) izgubila spor. Što poduzeti u situaciji kad jedan sud provodi prisilnu mjeru u sporu koji je prije toga drugi sud pravomoćno okončao u korist protivnika privremene mjere, nije predviđeno zakonski, pa zbog toga i odvjetnici o tome imaju različita mišljenja. Takav zaplet ne bi bio moguć da suci nisu podvrgnuti pritiscima da moraju zaštititi interese jedne strane u sporu te da zbog pritiska ne odlučuju brzopleto ne provjeravajući vjerodostojnost tražbina. Zbog sve češćih pristranih odluka u interesu vjerovnika javljaju se već i zagovornici suprotstavljenog stajališta, da bi suci trebali štititi interese dužnika kao, u pravilu, ‘slabije strane‘ u parnicama. I jedna i druga stajališta u bitnome su netočna. Suci bi i u vjerovničko-dužničkim parnicama jednako kao i u svim ostalim sporovima morali suditi nepristrano. No tako je to teoretski, ali u sudskoj dužničko-vjerovničkoj praksi, nažalost, sve je više pristranog odlučivanja i postupanja. I sve više problematičnih sudskih odluka na štetu ‘slabije strane‘ u sporu, neovisno je li ‘slabija strana‘ češće dužnik, a rjeđe vjerovnik. U konkretnom slučaju sutkinja Kuzmičić ‘počinila‘ je nekoliko nedopustivih pogrešaka. Odlučujući u zasebnom postupku, morala je prethodno obaviti uvid u parnični spis o glavnoj stvari (i utvrditi da je u međuvremenu parnica o glavnoj stvari pravomoćno okončana).
Presuda bez obrazloženja Da je obavila uvid u spis, sutkinji Kuzmičić ne bi se dogodilo da u izreci svoje odluke navodi da se privremena mjera određuje ‘radi osiguranja novčane tražbine‘, a da se poziva na zakonsku odredbu o osiguranju ‘nenovčanih tražbina‘. Takva proturječnost dogodila se zbog toga što se u prijedlogu za određivanje privremene mjere navodi da se traži osiguranje novčane tražbine, dok tužbeni zahtjev u parnici o glavnoj stvari ne glasi na novac. U svojem rješenju sutkinja Kuzmičić uopće nije obrazložila zašto smatra da je potraživanje učinjeno vjerojatnim, što je bitna pretpostavka za određivanje privremene mjere. Umjesto svega citirala je tekst članka 298. Ovršnog zakona i ‘kopipejstala‘ paušalni navod iz žalbe ‘da su ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje privremene mjere‘.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.Kontakt: e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. tel. 01/6333-524 adresa: Ivica Grčar, Lider, Savska 41, 10144 Zagreb