O neznanju i neukosti osoba izvrgnutih raznim vrstama ovrhovoditelja i raznim oblicima ovrha dobivam sve više pisama.
Prema službenim podacima, 240 tisuća građana ima blokirane račune zbog oko 17 milijardi kuna duga. Deprimiraju takva pisma u kojima se naivci, koji su protekla dva desetljeća uredno izlazili na tzv. demokratske izbore, pitaju moraju li doista doslovno skapavati ili bi ipak u tobože socijalnoj državi možda trebali profunkcionirati pravni instrumenti zaštite (neukih) dužnika od (promućurnih) ovrhovoditelja.Tako čitateljica iz Šibenika (podaci u redakciji) piše: ‘Smatram da sam u primjeni Ovršnog zakona diskriminirana na osnovi imovine. U mojem slučaju banka se u cjelokupnom iznosu i jednokratno naplaćuje na cjelokupnoj imovini (nekretnini) i novčanim primanjima na osnovi ugovora o djelu (pismu čitateljice priloženi su izvodi iz banke i rješenje o dražbi). Tako me osuđuju na socijalnu isključenost, siromaštvo, bijedu, beskućništvo, pri čemu ne mogu očekivati ni obiteljsku solidarnost zbog bolesti članova obitelji.’
Neukost U nastavku čitateljica piše: ‘Dugo sam nezaposlena, neudana, živim u samačkom domaćinstvu, liječena sam duševna bolesnica s nekoliko psihijatrijskih hospitalizacija, korisnica sam stalne novčane pomoći, skromnoga socijalno-imovinskog statusa. U 2012. sklopila sam ugovor o djelu s tvrtkom koja me povremeno angažira. I tako zarađenu ‘siću’ (i ne znam točan iznos) Fina je ovršila u stopostotnom iznosu s računa u banci.A Sud je pola vrta koji imam u suvlasništvu s bolesnim bratom stavio na dražbu i prodaje ga kao da nema mojeg brata i njegove obitelji.’ Čitateljica pita ‘koji su mogući pravni postupci proglašavanja ovrhe nedopuštenom, može li brat bar zaštititi svoje suvlasništvo’.I drugi čitatelj (podaci u redakciji) piše: ‘Otvorio sam građevinski obrt poticajima za nezaposlene branitelje koji je počeo raditi u srpnju 2011. U kolovozu obrt je odmah blokiran zbog prijašnjeg duga prema Zagrebačkoj banci. Poticaje od Ministarstva (30.000 kuna) potrošio sam na nabavu sitnog alata i kombi. No obrt sam morao imati otvorenim najmanje godinu dana, u suprotnom se dobivena sredstva moraju vratiti. Koprcao sam se tih godinu dana gledajući što ću i kako ću, naravno, za doprinose nisam imao, i sad mi je i od Porezne uprave stigla opomena za dug od 36.408 kuna; ako ne platim, slijedi ovrha. S obzirom na to da je račun u blokadi već otprije i ako Porezna sjedne na već blokiran račun, od uplaćivanih sredstava (ako ih budem imao) namirivat će se najprije dospijeli dug. To znači da će mi kamate za neplaćene doprinose rasti sve dok se ta ovrha ne naplati. Moj je stari dug oko 130.000 kn, pa će proći godine dok Porezna ne dođe na red na naplatu. Također me zanima može li se ovršti dio kuće u kojoj posjedujem petinu, a ostali dio moja majka‘, pita čitatelj.
Neznanje Treći čitatelj (također podaci u redakciji) pita: ‘Račun mi je blokiran već dvije godine, a imao sam lesing koji sam uredno otplatio prema svim ugovornim uvjetima. Sad mi je ostala jamčevina blokirana u banci jer ne znam kako dobiti bar trećinu tog novaca a da mi ovrha ne ‘pojede‘ cijeli iznos. Zanima me mogu li taj novac od leasinga dobiti na zaštićeni račun, pa da mi ostane iznos umanjen za dvije trećine jamčevine.’Izgubio sam volju odgovarati na takva pisma. A i činjenica je da novinar, makar i ovako ostarjeli, unatoč iskustvu zapravo ne zna što odgovoriti.