Priprema li se teren za jeftinu prodaju crikveničke tvrtke Jadran d.d. u stečaju? Vrlo je teško to reći, no pokušaji što bržeg rješavanja stečaja, rekli bismo preko koljena, toj bi tvrtki mogli nepotrebno produljiti agoniju. Stečajni plan koji je prihvatio Trgovački sud u Rijeci 16. rujna ove godine, usprkos željama aktera da se postupak (koji je otvoren 16. lipnja 2010.) ubrza, vjerojatno će postići suprotan efekt.
Trgovački sud u Rijeci prihvatio je stečajni plan protivno Zakonu o stečaju. U njemu radnici koji su vjerovnici prvog višeg isplatnog reda namiruju svoje utvrđene tražbine isplatom 50 posto utvrđene tražbine u novcu najdulje u roku od 60 mjeseci. Preostalih 50 posto potraživanja pak moći će naplatiti prema mogućnostima društva. To bi rješenje trebalo imati snagu ovršne isprave, međutim, problem je u tome što je zapravo nema. Razlog je što formulacije ‘prema mogućnostima društva‘ i ‘obročno sukladno raspoloživim sredstvima‘ nemaju navedene jasne i utvrdive rokove nužne za provedbu ovrhe.
Repriza Lenca Stečajna upraviteljica Jadrana Marija Ružić kaže da su stečajni plan prihvatili vjerovnici, pa tako i predstavnici dvaju sindikata, no radnici predvođeni Marijem Vukelićem smatraju da su time oštećeni. Ta tvrtka, prema mišljenju Vlade kao najvećeg vjerovnika, pa i samog Vukelića, ima perspektivu, a stečajni je plan u osnovi prihvatljiv svima osim u spomenutom dijelu radnicima, koji su zbog toga i uputili žalbu Visokom trgovačkom sudu. Kako sada stvari stoje, VTS će morati poništiti stečajni plan i postupak vratiti na početak, čime se nepotrebno gubi vrijeme potrebno za spas tvrtke.Slično se također dogodilo na Trgovačkom sudu u Rijeci kada je 16. ožujka 2007. godine prihvaćen stečajni plan Viktora Lenca. Vijeće VTS-a u sastavu Zdravko Momčinović (predsjednik) te Igor Periša i Radojica Sremac (članovi) 19. srpnja te godine poništilo je takvo rješenje i vratilo na ponovni postupak u dijelu koji se odnosi na izvjesnost naplate radničkih tražbina. U obrazloženju je stajalo da je stečajnim planom nejasno utvrđeno koji će radnici i u kojem roku namiriti svoje tražbine, jer stečajni vjerovnici mogu pokrenuti ovrhu samo ako izrijeka sudskog rješenja ima svojstvo ovršne isprave. To znači da mora imati naznačenog vjerovnika, predmet, vrstu, opseg i vrijeme ispunjenja obaveza.
Krupne ribe Postoje neke teorije zašto se žurilo s tim postupkom, a spominjani su čak i neki visoki državni dužnosnici. Cilj je, po staroj dobroj hrvatskoj priči, da netko dođe jeftino do vrijedne Jadranove imovine. No za to nemamo dokaze niti tvrdimo da je to bila namjera, ali će na temelju već donesene takve odluke u slučaju Lenca novo rješenje VTS-a gotovo sigurno usporiti rješavanje slučaja Jadrana. Nije jasno kako je Trgovački sud u Rijeci ponovio istu pogrešku, osim ako tu nisu upletene neke krupnije ribe koje bi došle do jeftine imovine te vrlo vjerojatno dovele do neisplate dijela dugova radnicima. Najveći vjerovnik Vlada, koja je u svoju korist upisala nekretnine, odrekla se prava na odvojeno namirenje zbog dugotrajnih i skupih sudskih postupaka. Valja vjerovati u dobronamjernost Vlade, ali i iskazati oprez. Zanimljivo je da upravo radnici svojom žalbom zbog protuzakonito donesenog stečajnog plana za sada sprečavaju eventualni mutni lov, no činjenica je isto tako da takvim odugovlačenjem tvrtka gubi.