Ustavni je sud još jednom bio oružje poslodavaca kojim su se branili od nasrtaja države. Ovaj je put ukinuo članke 6. i 8. Zakona o porezu na dohodak.
To znači da tvrtke neće morati plaćati retroaktivno porez na dividendu od 1. siječnja 2005. nego samo od 1. ožujka 2012. Prijedlog za ocjenu ustavnosti podnijeli su HUP i SN Holding, a valjalo bi sada razmotriti i tužbu protiv države.Razlog je bio retroaktivno djelovanje zakona koji je progurala aktualna vlast, što je ‘nesuglasno s vladavinom prava te s načelima pravne sigurnosti i pravne izvjesnosti objektivnoga pravnog poretka‘, kako stoji u prijedlogu HUP-a i SN Holdinga.
Civilizacijsko načelo Država se ponovo poigrala s poduzećima ne mareći za njihovu sudbinu. Zanimljivo je pritom da je ova vlada od početka govorila kako će raditi na poboljšanju investicijske klime, a jedna od njezinih najslabijih točaka pravna je nesigurnost za tvrtke, promatrano s aspekta česte izmjene propisa, a pogotovo kad je u pitanju retroaktivno djelovanje.U članku 90. Ustava RH jasno piše: ‘Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje. Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.‘Moramo napomenuti da ovdje nije riječ samo o grubom kršenju Ustava, nego i o civilizacijskom načelu. Naime, svaki ustav ima svoje posebnosti (primjerice definira je li politički sustav polupredsjednički ili parlamentarni), a ima i tzv. civilizacijsku pravnu stečevinu, kao što je zabrana retroaktivnog djelovanja. Dakle, moglo bi se reći da su naši vlastodršci, kako bi namaknuli novac, prekršili, uvjetno rečeno, i više od Ustava. Osim toga prekršili su i druge civilizacijske stečevine koje stoje u Ustavu RH (‘Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj … imovini, ... ili drugim osobinama... Svi su pred zakonom jednaki‘, članak 14.; ‘Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti‘, članak 51.). Država je još jednom pokazala svoje narcisoidno lice, pozivajući poslodavce da se drže zakona, a da ona nije dužna držati se čak ni Ustava.
Sužavanje prostora Presuda Ustavnog suda još je jedan od niza poraza vladajuće Kukuriku koalicije. No to je najmanji problem jer, nažalost, čini se da oni koji su platili porez na dividendu neće moći vidjeti svoj novac. Kažem ‘čini se‘, jer ne treba se predavati. Ovo je bila ocjena ustavnosti, Ustavni je sud ocijenio zakon i jasno je da su poduzetnici pretrpjeli štetu zbog toga što ih je država prevarila. To se ne smije trpjeti i savjetujem svima koji su oštećeni, odnosno kojima je otet novac, da sada tuže državu i zatraže povrat s kamatama. Druge nema jer se jednom za svagda mora shvatiti da se propisi moraju poštovati. Osim toga eventualna tužba te također eventualna presuda u korist oštećenih možda će nešto okrenuti i u glavama vladajuće garniture. Primjerice, možda će, kada im se suzi prostor za otimačinu, shvatiti da im nema druge nego da na neki drugi način izmisle kako dovući novac u državnu blagajnu. A to samo može izjednačavanjem plaća u realnom i javnom sektoru, tj. smanjenjem potrošnje, o čemu u ovom broju piše kolegica Biljana Bašić, kao i stvaranjem boljega gospodarskog ozračja.