Nemam ništa protiv da se kazne zatvora zamijene radom za opće dobro, štoviše. Od takvog rada korist ima društvo jer osuđenik svojim znanjem može pridonijeti njegovu razvoju, odnosno zajednici ili organizaciji u kojoj služi kaznu. Korist ima i osuđenik jer vrijeme provedeno u normalnijoj sredini bolje utječe i na njega.
Međutim, dvije stvari ne ‘štimaju’: prvo, osuđenik mora samo dva sata na dan raditi za opće dobro. Dobar je primjer nekadašnji direktor programa Nove TV Siniša Svilan. Županijski sud u Zagrebu osudio ga je na kaznu zatvora od osam mjeseci jer je primio mito od ukupno 67.500 eura koje će morati vratiti da bi osigurao emitiranje emisija koje je proizvodila medijska kuća Core Media. Nesretan zbog presude, Svilan je ipak bio zadovoljan jer mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, tj. umjesto jednog dana zatvora, i tu je sada problem, mora raditi dva sata.
Sreća u nesreći Svilan bi zbog svojega neospornog iskustva u medijskoj industriji bio dobrodošla pomoć mladim novinarima u, primjerice, edukativnom projektu u organizaciji lokalne ustanove, no rad s onima kojima treba nečije iskustvo učinkovitije je ako se prati tijekom određenog razdoblja, ali samo ako je to više od dva sata na dan. Osim toga, kakva je to kazna od dva sata rada? Svilan je zapravo nagrađen jer će se ondje negdje malo vrtjeti, popit će kavu, posavjetovati nekoga i nakon toga mirno otići za svojim poslom. O angažmanu u ozbiljnijem projektu nema ni govora jer za to treba biti angažiran više od dva sata na dan. Dakle, od takve kazne korist nema društvo, nego samo Svilan, koji to može shvatiti i kao poruku da se isplati riskirati uzimati mito jer će drugi put bolje paziti da ga ne uhvate. Ovdje se moram ograditi jer je Svilan nepravomoćno osuđen i postoji mogućnost da u žalbi dokaže da nije kriv, no ovo je dobar primjer za neke buduće svilane. Naime, zakonima nastojimo regulirati pravila igre u društvu tako da težimo boljemu, a ovaj kazneni zakon to onemogućava.Druga primjedba također se odnosi na lošu kaznenu politiku jer nije najbolje riješeno za koja se to počinjena nedjela zatvor može zamijeniti radom za opće dobro. Primjer je bivši ministar regionalnog razvoja (poslije poljoprivrede) Petar Čobanković. Pohvalno je što je svoju krivnju priznao jer nije smogao Sanaderu reći ‘ne’ kad ga je ovaj natjerao da uime države po napuhanoj cijeni praktično kupi zgradu Stjepana Fiolića u Planinskoj u Zagrebu. No kazna je trebala biti drastičnija, kao opomena da se sanaderima jednom mora reći ‘ne‘.
Dan zatvora - osam sati rada Procijenjeno je da je država oštećena za 30-ak milijuna kuna, a i Čobanković će, poput Svilana, moći pomagati svojim znanjem tamo nekomu dva sata na dan. No u tom slučaju zabrinjava to što je za takav prijestup, mnogo teži od Svilanova, uopće moguće zamijeniti kaznu zatvora radom za opće dobro. Tu nema pravde: društvo nema koristi, ima je Čobanković. Takvo rješenje Čobankovića i buduće čobankoviće može navesti na zaključak da se takvo što isplati, samo drugi put moraju paziti da ih ne uhvate. Ili se moraju naknadno nagoditi.Zato se zauzmimo za to da se kazna zatvora zamijeni za osmosatni rad za opće dobro svaki dan dok ne istekne rok izdržavanja kazne i da zakonodavac precizno definira zbog kojih se to teških nedjela ide izravno u zatvor.
Zalihe pšenice i kukuruza Vlada smatra ‘vrlo tajnima’ Na zatvorenom dijelu sjednice hrvatske vlade od 25. travnja prihvaćeno je završno izvješće o provedbi revidiranog Akcijskog plana za ispunjavanje preostalih obveza iz pregovora o pristupanju Hrvatske EU. Zaključak o izvješću Vlada nije mogla objaviti u cijelosti jer je klasificiran oznakom ‘ograničeno’ na temelju Zakona o tajnosti podataka. Donesene su i odluke o obnavljanju strateških robnih zaliha pšenice i kukuruza. Misterij je još veći jer su zbog Zakona o strateškim robnim zalihama te točke dnevnog reda klasificirane s ‘vrlo tajno’ pa Vlada ne smije objaviti detalje. Pitamo se što to krije u izvješću i zašto krije koliko imamo pšenice i kukuruza. Ili je pak nešto možda otišlo u krivom smjeru pa u Vladi kriju nečiju odgovornost?!Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Kontakt:E-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Tel. 01/6333-548Adresa: Edis Felić, Lider, Savska 41, 10144 Zagreb