Aktualno
StoryEditor

Stefania Skender: Metoda ‘najbržeg prsta‘ nije jedina prepreka u natječajima EU fondova

08. Rujan 2018.

Brzina kao kriterij dodjeljivanja sredstava iz EU fondova od šire je javnosti nedvojbeno kao prepreka prepoznat (i od vladajućih riješen) kroz nedavno raspisan, pa poništen IKT natječaj. No, takozvani first come, first served iliti tko prvi, njegova djevojka – sistem treba biti samo prva riješena prepreka u nizu. Iako takav sistem ima određenih prednosti, pokazalo se da ima kudikamo više nedostataka npr:

a) ne dopušta konzultantu da se organizira i da klijentu osigura punu informaciju oko toga koliko je sati/dana/mjeseci na raspolaganju za prijavljivanje

b) sliči na lutriju što u poduzetniku, s pravom, stvara gorčinu te ga odvraća od bilo kakvog daljnjeg prijavljivanja

c) iz istog razloga, ovakav sustav ruši i kredibilitet vladinih institucija

d) ne osigurava prolazak nužno nakvalitetnijih i najodrživijih jer brzina ovdje uvelike minimizira kriterije ocjenjivanja kvalitete projekta

Alocirana sredstva, slijedom toga, ne idu tamo gdje će polučiti najveći efekt i čitav postupak gubi svoj smisao.

>>> Poništen natječaj "najbrži prst", ide novi - za 200 milijuna kuna

Posebno je apsurdno fokusiranje na slanje prijava u razmaku od nekoliko sekundi od sata starta prijava. Kao da se radi o utrci na 100 metara, a ne o ozbiljnim, strateškim projektima u kojima je netko nešto mjesecima pomno razvijao i osmišljavao.

Jasno je da ministarstva i agencije imaju limitirane kapacitete, no postoje bolji načini kojima se može izbjeći preopterećenost sustava.

Kako, dakle, riješiti problem nedostatka ocjenjivača? Uz angažman vanjskih ocjenjivača, možemo izmijeniti postupak ocjenjivanja na način da se najprije ocjenjuju tzv. “kriteriji iznad kriterija”. Ocjenjivač uđe u projektnu aplikaciju i ocijeni najprije nekoliko segmenata koji su ključni za predmetni natječaj. I tek ako ovdje projekt dobije najmanje određeni broj bodova odnosno ukoliko je intervencijska logika doista vrlo robusna, projekt se šalje u idući krug na detaljno ocjenjivanje po ostalim kriterijima.

U nastavku ćemo sagledati i ostale prostore za poboljšanje u načinu na koji se trenutno u Hrvatskoj plasiraju EU sredstva.

>>>Državni natječaj ponovno izludio poduzetnike, prijavili se u prvoj sekundi i ‘spušili’

Uz brzinu kao faktora eliminacije mase, to su redom:

a) Loše formulirani kriteriji ocjenjivanja

Na spomenutom IKT natječaju je tako u kriterijima ocjenjivanja potpuno svejedno obeća li poduzetnik dvije godine nakon završetka projekta povećanje u prihodima od 10 ili pak od 30% odnosno obeća li 1 ili više novih radnih mjesta. Dovoljno je bilo iskazati povećanje prihoda i najmanje 1 novog zaposlenog. Dodatno, nisu se kroz precizne podkriterije sagledavali ni profili novih djelatnika što je dodatna nelogičnost iz niza razloga.

Osim toga, kriterij broja procesa na natječaju čiji je čitav smisao optimizacija istih nije dobar kriterij. Jasno je tako da možemo optimizirati već i samo jedan ključan proces koji je za tvrtku tako dobro optimiziran i značajan, pa daje veći ekonomski učinak negoli, recimo, da se radi o 8 drugih procesa sa marginalnim pomacima. Zašto se ne bi ocjenjivali indikatori uspješnosti po procesu i njihova povezanost sa vršnim indikatorima uspješnosti projekta odnosno natječaja?

b) Nejasno postavljeni kriteriji ocjenjivanja

Nije tako jasno što bi se smatralo djelomičnim (ocjena 2/4), a što potpunim zadovoljenjem kriterija (ocjena 4/4).

Takav izostanak kvantitativnog pojašnjenja dovodi do toga da se u praksi događa da jedan ocjenjivač po istom kriteriju projektu dodijeli 2 boda, a drugi 4. Ili pak da jedan ocjenjivač istom projektu dodijeli 74 boda, a drugi 52 boda od 100. To posljedično otvara prostor za pretjeranu subjektivnost, a dovodi i do toga da poduzetnik ne dobije temeljito pojašnjenje razloga oduzimanja bodova po pojedinim kriterijima odnosno podkriterijima već samo tablicu s bodovima i Odlukom bez detaljnog obrazloženja.

c) Nedovoljno dobro razrađene upute za pisanje projekata odnosno nedovoljno precizno razložena povezanost s kriterijima ocjenjivanja

d) Natječaji osmišljeni na način da konzultantu unutar njih nije uvijek moguće kvalitetno smjestiti projekt

Primjera radi, IKT natječaj (i natječaj za Internacionalizaciju) čiji je predmet definiran kao poticanje MSP-ova „na primjeru informacijske i komunikacijske tehnologije radi optimiziranja poslovnih procesa, integriranja poslovnih funkcija, učinkovite organizacije tijeka rada, poboljšanja interakcije s klijentima i dobavljačima te poboljšanja tržišnog položaja poduzeća“ među prihvatljivim troškovima nema npr. izradu strategije marketinga, prodaje i brandinga u svrhu pozicioniranja na ciljanim tržištima i/ili repozicioniranja na postojećim. Bez uvjerljive i cjelovite strategije i angažiranja referentnih vanjskih stručnjaka sa vrlo specifičnim znanjima i vještinama, kakvih mala i srednja poduzeća iz niza razloga vrlo rijetko imaju među svojim redovima, nije za očekivati da će kupljeni hardware i software sami polučiti željeni efekt.

Drugi primjer ovdje može biti i to što konzultant zajedno s poduzetnikom na IKT natječaju nije imao mogućnost definirati vlastite ključne indikatore uspjeha, a postojeći su bili manjkavi. Praktički, konzultant i poduzetnik se ovdje moraju zadovoljiti niskom razinom preciznosti. Time se zapravo potiče čim skromniji dizajn projekta, umjesto čim sadržajniji i održiviji.

e) Različiti zahtjevi od natječaja do natječaja u raznim područjima npr. vrsta dokaza o vlastitim sredstvima, dostavlja li se neka dokumentacija odmah ili samo na upit i slično

f) Nedovoljno dobro raspoređena EU sredstva po temama/sektorima

Potrebno je, naime, izmijeniti postojeće prioritete koji, primjerice, u nizu stvari uvelike marginaliziraju trenutne stvarne potrebe malih i srednjih poduzeća. Pokazao je to upravo poništeni IKT natječaj. Prije svega, dvije se godine čekalo na novi natječaj za informacijsko – komunikacijske tehnologije za MSP-ove za koji je, kada je naposljetku i raspisan, predviđeno svega 53,2 milijuna kuna. Doista neproporcionalno potrebama poduzetnika, ali i alokacijama po nekim drugim natječajima/sektorima. Podrška razvoju informacijskoga društva treba biti mnogo ozbiljnija. Pogotovo ako imamo na umu da je za energetsku obnovu javnih zgrada 4. rujna 2018. povećana alokacija sa 380 milijuna na 1 milijardu i 110 milijuna kuna. Energetske uštede i zaštita okoliša svakako i trebaju biti među prioritetima, no jaz je ovdje ipak prevelik. I natječajem za internacionalizaciju poslovanja MSP-ova je tako predviđeno svega 58 milijuna kuna.

>>>Najbrži prst (2): Predao projekt četiri sekunde nakon otvaranja i zakasnio

Hoće li se ovdje spomenute i ostale prepreke sustavno početi rješavati već s ponovljenim IKT natječajem, s prvim idućim natječajem ili od Nove godine i kojom će se dinamikom iste otkloniti, pitanje je praktične prirode odnosno prioriteta i kapaciteta svih uključenih.

No, vidljivo je iz svega navedenoga da još uvijek nemamo jasnu strategiju razvoja gospodarstva odnosno da očekujemo da se gospodarstvo praktički razvija samo od sebe i bez sustavne i ciljane podrške.

Autor: Stefania Skender, direktorica tvrtke Pametan rast d.o.o. iz Poreča


[mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]Pratite Lider na društvenim mrežama


 

20. travanj 2024 12:38