07. prosinac 2021.

Izmijenjeni Zakon o minimalnoj plaći: Poslodavcima koji ignoriraju nove odredbe prijete kazne do 100.000 kuna

Ugovaranje, utvrđivanje ili propisivanje minimalne plaće u bruto iznosu od 1. prosinca 2021. postaje zakonska obveza, a među novinama je da je ozakonjena obveza isplate plaće prema složenosti poslova te da su povećani broj i vrsta dodataka koji se ne uključuju u minimalnu plaću i broj prekršaja za koje se poslodavcu izriče novčana kazna

Od 1. prosinca 2021. na snazi su izmjene Zakona o minimalnoj plaći (NN br. 120/21.) kojima su uvedene brojne novine u ostvarivanju novčanih prava radnika. Vlada RH Uredbom je utvrdila minimalnu plaću za 2022. – iznosit će 4687,50 kn bruto mjesečno za puno radno vrijeme i primjenjuje se počevši od siječnja 2022. Budući da izmijenjeni zakona stupa na snagu 1. prosinca 2021., njime uvedene novine odnose se i na minimalnu plaću propisanu za prosinac 2021., koja iznosi 4250 kn.

Najvažnije novosti

Najvažnije su novosti sljedeće: uvedena je obveza ugovaranja i određivanja minimalne plaće u bruto iznosu, ozakonjena je obveza isplate plaće prema složnosti poslova kako je ugovoreno u kolektivnom ugovoru s proširenom primjenom, povećani su broj i vrsta dodataka koji se ne uključuju u minimalnu plaću te je propisan način određivanja dodataka kod poslodavaca na koje se primjenjuje prošireni kolektivni ugovor, propisan je način određivanja minimalne plaće za radni odnos kraći od mjesec dana, uvedena je zabrana odricanja od prava na isplatu minimalne plaće i povećan je broj prekršaja za koje se poslodavcu izriče novčana kazna.

I prije tih izmjena minimalna plaća određivala se u bruto iznosu, a bruto plaću uređuje i čl. 92. Zakona o radu. No ni u jednom od tih propisa nisu uređene sankcije za poslodavca koji s radnikom ugovori neto plaću. Od 1. prosinca 2021. ugovaranje, utvrđivanje ili propisivanje minimalne plaće u bruto iznosu postaje zakonska obveza sa zaprijećenim prekršajnim sankcijama za poslodavce čak do 100.000 kn.

Rok do veljače

Poslodavci koji imaju ugovorene ili određene minimalne plaće u neto iznosu obvezni su najkasnije do 1. veljače 2022. uskladiti ugovore o radu s izmijenjenim zakonom. Ugovori o radu ne mogu se uskladiti jednostranom odlukom poslodavca, nego sklapanjem dodatka (aneksa) postojećem ugovoru o radu ili sklapanjem novog ugovora s radnikom, za što je potrebna suglasna volja obiju stranaka radnog odnosa. Sadržajno najvažnija promjena odnosi se na način određivanja minimalne plaće. I nadalje je Vlada RH dužna najkasnije do 31. listopada tekuće godine utvrditi minimalnu plaću za sljedeću godinu. Novost je ozakonjenje minimalne plaće u visini najmanjeg iznosa mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme, ugovorenih kolektivnim ugovorom čija je primjena odlukom mjerodavnog ministra proširena i na radnike i poslodavce koji nisu sudjelovali u sklapanju tog ugovora. Plaće iz proširenoga granskog kolektivnog ugovora postale su zakonska obveza za poslodavce na koje je ugovor proširen i mjerodavnoj je inspekciji dana ovlast da to kontrolira. U Hrvatskoj je na snazi samo Odluka o proširenoj primjeni Kolektivnog ugovora graditeljstva pa se od 1. prosinca 2021. plaće određene tarifnim prilogom Kolektivnom ugovoru graditeljstva smatraju minimalnim plaćama u toj djelatnosti. U graditeljstvu osnovne plaće iznose od 4200 kn za poslove s koeficijentom složenosti 1,00 do 11.130 kn mjesečno za radnike na radnim mjestima s koeficijentom složenosti 2,65.

Iznimno će se, pri ostvarivanju prava radnika prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina, na sve radnike i dalje primjenjivati minimalna plaća propisana Uredbom Vlade RH. Riječ je o zaštiti materijalnih prava radnika u slučaju stečaja nad poslodavcem i zaštiti radnika u slučaju blokade poslodavca, kad se radnicima isplaćuju minimalne plaće putem državne Agencije za osiguranje radničkih tražbina. Povećan je broj dodataka koji se ne uključuju u minimalnu plaću. U iznos minimalne plaće ne uključuju se povećanja plaće za prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i rad u dane blagdana, a od 1. prosinca 2021. ni dodaci za otežane uvjete rada. Pritom se otežanim uvjetima rada smatraju uvjeti koji su kao takvi određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili drugim propisom koji obvezuje poslodavca. Radnicima na koje je proširena primjena određenoga kolektivnog ugovora pripadaju povećanja plaće najmanje u visini kako je određeno proširenim kolektivnim ugovorom. I da nema te nove zakonske odredbe, radnici bi imali to pravo. No nakon što je to propisano zakonom, poslodavac koji radniku ne osigura to pravo izlaže se prekršajnim sankcijama.

Propusti i kazne

Povećan je broj propusta poslodavca koji se prekršajno sankcioniraju. Poslodavac se izlaže plaćanju prekršajne kazne ako radniku ne isplati minimalnu plaću u punom iznosu sa svim dodacima, ako je ne ugovori u bruto iznosu, ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće i ako ne isplati povećanja plaće najmanje u visini utvrđenoj proširenim kolektivnim ugovorom (ovo posljednje odnosi se samo na poslodavce na koje je proširen kolektivni ugovor). Iznosi prekršajnih kazni nisu izmijenjeni: za pravne osobe iznosi od 60.000 do 100.000 kn, a za poslodavce fizičke osobe i za odgovorne osobe u pravnim osobama od 7000 do 10.000 kn.