10. svibanj 2021.

Kako postati developer i koje je obrazovanje potrebno

Jedno od rijetkih zanimanja u kojem danas nema nezaposlenih osoba u Hrvatskoj je zanimanje developera, odnosno razvojnog inženjera. To je, isto tako, jedno od onih zanimanja u kojem nije ni presudno ni važno formalno obrazovanje, koliko logično razmišljanje, praćenje i poznavanje tehnologije te primjena tog znanja u novim proizvodima i uslugama. Ako imaš tu 'žicu' možeš biti odličan ili odlična i samouk ili samouka.

Poslodavcima je manje-više svejedno. Ako znaš raditi, znat će to i cijeniti, a sad imaš li diplomu ili ne, i kakvu točno diplomu imaš, manje je bitno. No, ne misle svi tako. I to oni koji te diplome i potpisuju. Da je diploma za razvojnog inženjera važna, smatra Zlatko Stapić, docent na Fakultetu organizacije i informatike, ali je svjestan da je jednako važno poznavati tehnologije, prakse i alate razvoja programskih proizvoda.

- Razvojni inženjeri moraju znati osmisliti, izgraditi, testirati i dokumentirati programski proizvod koji će ispuniti tako velika očekivanja korisnika (i poslodavaca), a ujedno će biti lako održiv i nadogradiv. Upravo su dva posljednja kriterija ono što čini razliku između samo funkcionalnih i onih dobrih programskih proizvoda. Fakultet organizacije i informatike kroz studijske programe na preddiplomskoj razini studija Informacijski i poslovni sustavi studente poučava programiranju, a na diplomskoj razini studija kroz različite predmete koji su projektno orijentirani, kroz istraživačke laboratorije, suradnju s industrijom i druge nastavne i izvannastavne aktivnosti nudi sva dodatna znanja i vještine kako bi studenti bili spremni za izazove koji ih čekaju na tržištu razvoja programskih proizvoda - poručio je Stapić.

No, ne idu svi budući developeri, ni oni natprosječni niti samo prosječni, na fakultete. Neki su samouki, a neki svoje obrazovanje nadograđuju cjeloživotnim učenjem. Primjetili su to i na Algebri.

- Posljednjih godina primjećujemo značajan porast interesa i pojedinaca i tvrtki za obrazovanjem na raznim developerskim programima koje imamo u ponudi u sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja - kaže Igor Kundić, član Uprave Algebre, koja je baš zbog tog razvila nekoliko jedinstvenih programa kao vlastiti odgovor na stvarne potrebe tvrtki i pojedinaca koji se bave razvojem softvera.

Ti se programi, kaže Kundić, u ovom obimu i s ovim konkretnim sadržajima, ne mogu slušati drugdje u Hrvatskoj. Riječ je o programima za developera za front end i back end, novog programa za ASP, novog programa za Python i Android, te jedinstvenog program za UX dizajn.

- Temeljem prakse shvatili smo i da u segmentu specijalizacije developera više nisu dovoljni programi s fondom od 150 sati, pa neki od spomenutih programa traju i bitno više, primjerice 200 ili 300 nastavnih sati. To ne treba čuditi jer se radi o kompleksnim temama i za specijalizaciju developera, savladavanje novih tema ili ulazak u nova područja vezana uz razvoj softvera. Programi standardnog obima u pogledu fonda sati jednostavno više nisu dovoljni - objašnjava Kundić.

Studenti koji se žele baviti računarstvom upisat će, primjerice, studij primijenjenog računarstva – smjer softversko inženjerstvo na Visokom učilištu Algebra zato što će ondje, s obzirom na primijenjeni karakter studijskog programa, steći vrlo konkretna i primjenjiva znanja te ovladati aktualnim tehnologijama i metodama rada već tijekom studija. S druge strane, programi specijalizacije odraslih, poput onih koje provodi Algebra, namijenjeni su profesionalnim developerima ili odraslim osobama koje žele ući u ovo područje, a dosad su se bavile nečim drugim, ili već jesu unutar IT-a no razvoj softvera im je novo područje ili pak žele savladati novu tehnologiju.

- No, poput mnogih dijelova IT-a, ne može se biti dobar developer bez kontinuiranog daljnjeg obrazovanja tijekom cijelog radnog vijeka – tehnologije se brzo mijenjaju, dolaze nove, klijenti traže njihovu brzu primjenu u proizvodima i uslugama. Za neka kratka obnavljanja znanja ili usvajanja novih, važna su i neformalna obrazovanja poput kratkih seminara i radionica, neformalno učenje putem YouTubea, tutorijala i sličnih platformi, no specijalizirani programi obrazovanja imaju tu prednost da polaznicima stoji na raspolaganju dedicirani mentor kao i potvrda da je program uspješan u praksi te da dobro priprema polaznika za pojedinu temu - zaključio je Kundić.