Korona i biznis
14. siječanj 2020.

Marija Zuber: Od 1. siječanja neoporezivo možete zaposlenicima plaćati dobrovoljno zdravstveno osiguranje 

Do 31. prosinca 2019. poslodavci su mogli svojim radnicima neoporezivo plaćati premije osiguranja za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a od 1. siječnja 2020. ta je mogućnost proširena i na dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Iznos je za mirovinsko ograničen na 6000 kuna na godinu, a za zdravstveno na 2500 kuna

Neoporeziva premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ograničena je na 500 kn na mjesec odnosno 6000 kn na godinu, a uplaćuje se izravno dobrovoljnom mirovinskom fondu (treći stup mirovinskog osiguranja). Pritom radnik može sam izabrati fond u koji će se učlaniti ili je već od ranije učlanjen, a poslodavac fondu usmjerava sredstva namijenjena mirovinskoj štednji radnika. Uplate ne moraju biti mjesečne, moguće je na kraju godine uplatiti svih 6000 kuna.

Radnik će kao član fonda na temelju ušteđenih i kapitaliziranih sredstava u budućnosti ostvarivati primitke u skladu s programom fonda čiji je član i neće na te primitke ni kasnije, kad ih bude ostvarivao, platiti porez na dohodak. Porez na dohodak od osiguranja bio je dio sustava poreza na dohodak u Hrvatskoj, a ukinut je od 1. siječnja 2019.

I državni poticaj

Budući primici iz dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i životnog osiguranja sa štednom komponentom neće biti oporezivi ni za porezne obveznike koji su ranije, u razdoblju dok je to bilo porezno dopustivo, sami uplaćivali premije dobrovoljnoga mirovinskog i životnog osiguranja i koristili se njima kao poreznom olakšicom, s namjerom odgađanja poreza. I njihov je porezni položaj sada beneficiran, na te primitke nikada neće biti plaćen porez na dohodak.

Na uplate za dobrovoljnu mirovinsku štednju članovi fonda ostvaruju državne poticaje u visini 15 posto uplaćenog iznosa, ali najviše 750 kuna na godinu. Ti su poticaji također neoporezivi primitak člana fonda, a pravo na državne poticaje ostvaruje se neovisno o tome tko je uplatio sredstva na račun osiguranika – on sam ili poslodavac u njegovu korist.

Za koje zdravstvene premije

Od 1. siječnja 2020. poslodavci mogu za svoje radnike neoporezivo plaćati premije dopunskog i dodatnoga zdravstvenog osiguranja, što su dva oblika dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja uređena posebnim zakonom. Dopunsko zdravstveno osiguranje osiguraniku pokriva troškove sudjelovanja u cijeni zdravstvene zaštite, a dodatno zdravstveno osiguranje omogućava mu viši zdravstveni standard. Dopunsko zdravstveno osiguranje provode Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i komercijalni osiguravatelji, a dodatno samo komercijalni osiguravatelji.

Neovisno o tome s kim je sklopio policu zdravstvenog osiguranja, s HZZO-om ili trgovačkim društvom za osiguranje, poslodavac može za radnika neoporezivo platiti premiju dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja do iznosa 2500 kuna na godinu. Iznos od 2500 kuna odnosi se na oba oblika dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja i ograničen je na godišnjoj razini po radniku kao poreznom obvezniku. Poreznim propisima nije omogućeno da poslodavac radniku neoporezivo refundira premiju dopunskog ili dobrovoljnog osiguranja koju je radnik sam za sebe uplatio osiguravatelju, na temelju ugovora koji sklopio sam radnik. Mora biti riječ o plaćanju police osiguranja koju je poslodavac kao stranka ugovora o osiguranju ugovorio za svoje radnike.

Poslodavci koji su do 31. prosinca 2019. plaćali premije dobrovoljnog osiguranja za svoje radnike i oporezivali ih porezom na dohodak i obveznim doprinosima, mogu od 1. siječnja 2020. premiju koju plaćaju u 2020. uplatiti neoporezivo. Ako je plaćanje premije ugovoreno kao dio radnikove plaće za obavljeni rad, ne smiju jednostranom odlukom izmijeniti porezno obilježje toga primitka, ali mogu inicirati izmjenu akta kojim je plaća prema toj osnovi ugovorena ili određena.

Nije jednako za sve

Ove neoporezive primitke porezni propisi ne uvjetuju omogućavanjem svim radnicima, niti uvjetuju jednake iznose po radnicima. O tome kojim će radnicima omogućiti takav oblik ekonomske koristi, pod kojim uvjetima i u kojem iznosu, odlučuje poslodavac, bilo jednostranom odlukom bilo sklapanjem ugovora o radu s radnikom, sklapanjem kolektivnog ugovora s ovlaštenim sindikatom odnosno donošenjem pravilnika o radu. Da bi bilo neoporezivo do propisanih iznosa, ne mora biti omogućeno svim radnicima. Pritom poslodavac ne smije zanemariti načela radnog prava koja ga obvezuju na jednako postupanje prema radnicima koji obavljaju iste poslove i propise koji zabranjuju diskriminaciju na tržištu rada.

Obrtnik, poljoprivrednik i porezni obveznik koji obavlja djelatnost slobodnog zanimanja može neoporezivu premiju dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja do 500 kuna na mjesec odnosno do 6000 kuna na godinu i neoporezivu premiju dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do 2500 kuna na godinu uplatiti sâm za sebe i evidentirati u porezno dopustive izdatke poslovanja.