Korona i biznis
25. veljača 2020.

Marija Zuber: Osnivači ustanova od sada si mogu isplaćivati dobit

Privatne ustanove s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna plaćaju porez na dobit prema stopi od 12 posto, a one s prihodom iznad toga iznosa prema stopi od 18 posto   

Od 1. siječnja ove godine privatnim ustanovama –​ školama, veleučilištima, poliklinikama, kazalištima, domovima za starije i drugim javnim djelatnostima – otvorena je zakonska mogućnost da osnivačima isplaćuju dobit koju ustanova ostvari svojim poslovanjem

Posljednjim izmjenama Zakona o ustanovama, koje su na snazi od 1. siječnja 2020., objašnjen je položaj fizičkih i pravnih osoba osnivača ustanova u vezi s mogućnošću isplate ostvarene dobiti. Izmjenama Zakona o ustanovama određuje se da, kao i do sada, pravne i fizičke osobe mogu osnovati javnu ustanovu ako je to dopušteno posebnim zakonom kojim se uređuje određena djelatnost javne službe. U tom dijelu nema promjene.

Novina je da se izmijenjenim Zakonom sada precizno određuje da se ostvarena dobit ustanove čiji su osnivači druge pravne i/ili fizičke osobe može, osim za obavljanje i razvoj djelatnosti same ustanove, upotrijebiti i na drugi način, uz odgovarajuću primjenu propisa o trgovačkim društvima, na temelju odluke osnivača, a u skladu s aktom o osnivanju i statutu ustanove. Time je privatnim ustanovama osnovanima za obavljanje djelatnosti zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, obrazovanja, kulture i drugih javnih djelatnosti otvorena zakonska mogućnost da osnivačima isplaćuju dobit koju ustanova ostvari svojim djelovanjem i poslovanjem.

Dosadašnja lutanja

No to ne znači da privatne ustanove i do 31. prosinca 2019. nisu osnivačima isplaćivale dobit. I prethodna formulacija Zakona o ustanovama obvezivala je privatne ustanove na odgovarajuću primjenu propisa o trgovačkim društvima, ali nije bilo izričitih odredbi o upotrebi dobiti, što je imalo za posljedicu različita postupanja registracijskih sudova i poreznog nadzora. Zbog odredbi prijašnjeg Zakona prema kojima se sva ostvarena dobit trebala iskoristiti isključivo za razvoj i unaprjeđenje djelatnosti ustanove, neki registracijski sudovi zahtijevali su da se ta obveza ugradi u osnivačke akte i time su privatnoj ustanovi kojoj je osnivač fizička osoba uvjetovali upis u registar ustanova.

Drugi registracijski sudovi to nisu uvjetovali, pa je praksa privatnih ustanova bila različita. Dio privatnih ustanova nije isplaćivao dobit osnivačima, već su ih nagrađivali primitkom koji se u poreznom smislu smatrao plaćom odnosno drugim dohotkom, ovisno o tome je li fizička osoba zaposlena u ustanovi ili nije, a dio ustanova osnivačima je isplaćivao dobit kao dohodak od kapitala. I porezni nadzor postupao je neujednačeno. Bilo je primjera da se sva isplaćena dobit na koju je plaćen porez na dohodak od kapitala naknadno u nadzoru proglasi plaćom i ustanovu obveže na plaćanje doprinosa iz plaće, doprinosa na plaću i poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

Samo iz neto dobiti

Ta su lutanja i neujednačenosti napokon završeni. Ustanova kojoj su osnivači druge pravne i fizičke osobe može svojim aktima regulirati isplatu ostvarene dobiti, identično kako je to uređeno za trgovačka društva. Preduvjet je da je dobit ostvarena, a raspodjela se može odnositi samo na neto dobit, tj. na iznos dobiti nakon odbitka obveze za porez na dobit. Privatne ustanove s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna plaćaju porez na dobit prema stopi od 12 posto, a one s prihodom iznad toga iznosa prema stopi od 18 posto. Iz ostvarene dobiti najprije se pokrivaju gubici iz prethodnih godina, ako ih ima, a ostatak neto dobiti raspoređuje se za unapređenje djelatnosti, a može se namijeniti i za isplatu osnivačima.

Ako se dobit isplaćuje osnivaču koji je fizička osoba, ustanova je obvezna od iznosa namijenjenog za isplatu ustegnuti 12 posto poreza na dohodak od kapitala i prirez ako je propisan prema prebivalištu stjecatelja dohotka i uplatiti ga na uplatni račun poreza na dohodak. Neto dohodak od kapitala mora se isplatiti na bankovni račun fizičke osobe, žiro ili tekući račun, a nije dopuštena isplata u gotovini. Ustanova je dužna istoga dana Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD s podacima o primatelju dohotka i ustegnutom porezu na dohodak i prirezu.

Predujmovi dobiti

Obvezi plaćanja poreza na dohodak od kapitala podliježu i isplate predujmova dobiti. Ustanova mora paziti da isplaćene akontacije ne premaše neto dobit jer se previše isplaćene akontacije za porezne svrhe smatra izuzimanjem financijske imovine, što se oporezuje stopom od 36 posto uvećano za prirez i još se za te iznose uvećava osnovica poreza na dobit. Dogodi li se to, ustanova je obvezna ispraviti prije predane obrasce JOPPD na kojima je iskazana isplata predujma dobiti fizičkoj osobi i ispostaviti dopune na kojima mijenja porezno obilježje primitka te platiti razliku poreza na dohodak između prije plaćenih 12 posto i stope od 36 posto kojom se oporezuje izuzimanje financijske imovine.