17. prosinac 2019.

Marija Zuber: Poslodavcu je neisplativo radnicima dati nižu cijenu proizvoda

Bez poreznog terećenja poslodavac može darovati radnicima samo do iznosa od 600 kuna ili radnici kao i svi drugi mogu po nižim cijenama kupovati u tvorničkom dućanu   

Ako svojim radnicima proda proizvod ili uslugu po cijeni nižoj od tržišne, poslodavac mora platiti porez i doprinose. Bez poreznog terećenja može im darovati samo do iznosa od 600 kuna ili radnici kao i svi drugi mogu po nižim cijenama kupovati u tvorničkom dućanu

Poslodavac koji odluči svojim radnicima prodavati dobra ili usluge po nižoj cijeni od one koju zaračunava ostalim kupcima, dužan je na razliku između cijene koju zaračunava radnicima i tržišne cijene koju postiže u odnosu s drugim kupcima obračunati plaću u naravi. Prema čl. 22. Pravilnika o porezu na dohodak, smatra se da je radnik koji za primljenu isporuku plaća nižu cijenu od tržišne ostvario primitak u naravi na koji je poslodavac dužan obračunati i platiti doprinose iz primitka, doprinose na primitak, porez na dohodak i možebitni prirez. Pri tome se razlika između cijene koju plaća radnik i tržišne cijene po kojoj se isti proizvod prodaje drugim kupcima krajnjim potrošačima, zajedno s uključenim porezom na dodanu vrijednost, smatra neto svotom plaće koju za svrhe pravilnog obračuna javnih davanja treba preračunati u bruto plaću.

Primitak u naravi

Poslodavac u poslovnim knjigama evidentira prihod od prodaje po punoj tržišnoj cijeni, dio naplaćuje od radnika, a za razliku obračunava i iskazuje trošak plaće u naravi. Trošak su bruto plaća i doprinosi na plaću, javna davanja uplaćuju se na propisane uplatne račune, a samo se neto svota plaće prebija s potraživanjem od radnika za razliku u cijeni koju ne snosi radnik.

Na primjer, ako se proizvod na tržištu prodaje po 100 kn s uključenim PDV-om, a radnicima se omogući kupnja za 80 kn, razlika od 20 kn je njihova neto plaća u naravi. Poslodavac je dužan platiti sva javna davanja kao da je radniku isplatio plaću, samo umjesto isplate neto primitka u novcu, omogućava primitak u naravi u obliku popusta na cijenu prodanih dobara ili usluga. Plaća u naravi se u obrascu JOPPD iskazuje kao radnikov primitak i radniku uvećava osnovicu za ostvarivanje prava na mirovinu, ali unatoč plaćenim doprinosima za obvezno zdravstveno osiguranje, ne uvećava visinu naknade za bolovanje na teret HZZO-a
Troškovi bruto plaće smatraju se porezno dopustivim rashodom i poslodavcu umanjuju osnovicu za obračun i plaćanje poreza na dobit. Plaća u naravi je porezno priznati rashod, ali je fiskalni teret za poslodavca veći zbog obveze plaćanja doprinosa iz i na plaću te poreza na dohodak i prireza.

Mogući način

Poslodavac neće morati obračunavati plaću u naravi ako po cijeni koju omogućava svojim radnicima iste proizvode prodaje i drugim potrošačima. Primjerice, neka trgovačka društva imaju u okviru tvorničkoga kruga ili u njegovoj neposrednoj blizini tzv. tvorničke dućane u kojima se prodaju njihovi proizvodi u rasutom stanju, u oštećenoj ambalaži, s neznanim greškama koje ne utječu na upotrebnu vrijednost proizvoda, asortiman prošlogodišnjih kolekcija i sl., ali i proizvodi identični onima koji su plasirani u maloprodajnu mrežu.

Ako svi potrošači mogu kupovati po istoj cijeni, a ne samo radnici, ne smatra se da su radnici ostvarili primitak u naravi. To je opcija kojom se koriste neki hrvatski proizvođači, a podrazumijeva da su za te prodavaonice prethodno ispunili sve propisane uvjete za obavljanje maloprodaje (minimalno-tehnički uvjeti, obveza isticanja cijena na svakom prodajnom artiklu, fiskalizacija računa naplaćenih u gotovu novcu i kreditnim karticama...).

Ako poslodavac u svojim maloprodajnim dućanima radnicima omogućava kupnju uz odgodu plaćanja do isplate plaće odnosno uz plaćanje ustegom dijela plaće, mora za svaku naplatu svoga potraživanja iz plaće ili naknade plaće pribaviti pisani pristanak radnika. Radnik mora dati pristanak u pisanom obliku i to ne unaprijed, nego tek nakon što je nastalo poslodavčevo potraživanje. Ako se radnicima prodaje na potrošački kredit, a zaračunava se kamata po stopi nižoj od dva posto na godinu ili im se ne zaračunava kamata, razlika između kamate od dva posto godišnje i niže kamate koju snosi radnik smatra se radnikovom plaćom u naravi i podliježe plaćanju propisanih javnih davanja.

Nema zamjene

Zabranjena je zamjena isplate plaće i naknade plaće isporukom dobara i usluga. Propisi radnog prava izrijekom obvezuju poslodavca da plaću i naknadu plaće isplati u novcu, a samo ako radnik na to pristane, poslodavac može svoje potraživanje od radnika naplatiti ustegom dijela plaće ili naknade plaće. Izostanak pristanka radnika sankcioniran je kao teži prekršaj poslodavca, sa zapriječenom novčanom kaznom u iznosu od 31.000 do 60.000 kn odnosno za odgovornu osobu poslodavca u iznosu od 4000 do 6000 kn.

Poslodavci mogu svojim radnicima darovati svoje proizvode i/ili usluge, bez naknade, uz uvjet da primitak u naravi po radniku, zajedno s uključenim porezom na dodanu vrijednost ne prelazi 600 kn na godinu po radniku. Ako se daruje veći iznos, razlika preko 600 kn u porezom se smislu smatra plaćom u naravi i podliježe obvezi doprinosa, poreza na dohodak i prireza.