Ustavnom je sudu dostavljena analiza o postojanju neopravdane diskriminacije u provedbi Ovršnog zakona koja može ugroziti preživljavanje preko 200.000 obrtnika i drugih koji obavljaju slobodna zanimanja.
Zbog provedbe ovrhe na svim bankovnim računima obrtnika, njihova božićnica ipak neće biti zaštićena od ovrhe. Odvjetnici Danijel Pribanić i Dora Ljevar, te urednica pravnih izdanja jednog pravnog portala Tihana Čikeš, podnijeli su ranije ovog mjeseca Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Ovršnog zakona i drugih propisa. Ovi pravnici smatraju da u provedbi ovrhe nad obrtnicima neprestano dolazi do pogreške jer i dalje ova skupina građana nema pravo na otvaranje zaštićenog računa na koji će primati minimalna sredstva za život. Pravo na zaštićeni račun imaju svi ostali građani, sve dok nisu obrtnici, i to sve zbog sitne pogreške u primjeni propisa.
OIB jedini ključ identifikacije
Svaka osoba protiv koje se provodi ovrha na njezinoj plaći ili mirovini ima pravo otvoriti zaštićeni račun. Na taj zaštićeni račun ovršenik tijekom ovrhe prima jedan dio svoje plaće nužan za preživljavanje. Ostatak plaće ili mirovine odlazi na podmirenje obveza. Sve dok se dug u cijelosti ne plati, traje blokada svih računa koje ovršenik ima otvorene u bankama u Hrvatskoj. Samo na jednom računu dužnika nema blokade i na njemu može primiti minimalni iznos plaće. Taj se račun popularno naziva „zaštićeni račun“.
U stvarnom slučaju koji smo imali jedan obrtnik kojem su blokirani svi računi u bankama, nije mogao otvoriti zaštićeni račun, pojašnjava odvjetnik Danijel Pribanić. Njegov dug je nastao u privatnoj sferi života, ali mu je FINA blokirala i poslovni i privatni račun u banci i nije mu dala mogućnost da otvori zaštićeni račun.
Zvuči nevjerojatno, ali tako je – u Hrvatskoj ako ste obrtnik ili imate registriranu djelatnost, FINA će vas blokirati u potpunosti. To znači da će vam biti blokirani svi mogući računi u bankama, štedni i tekući, ali i poslovni. Ta će se blokada provesti bez obzira na to provodi li se ovrha ciljano protiv fizičke osobe koja je ujedno i obrtnik, ili protiv obrta kao poslovnog subjekta, navodi odvjetnica Dora Ljevar. Uz blokadu svih računa, neće moći otvoriti ni zaštićeni račun. Međutim, ako ste radnik kod tog istog obrtnika i imate dugovanje prema nekome, vi ćete moći otvoriti zaštićeni račun i normalno nastaviti primati dio plaće nužan za preživljavanje, dodaje Pribanić.
FINA u blokadi računa koristi OIB osobe. Kompjutorski program prepoznaje sve račune koje je osoba otvorila u bilo kojoj banci u Hrvatskoj. Taj je sustav zamišljen da bude učinkovit i da se blokada radi automatizmom. Problem je nastao jer u Hrvatskoj obrti i poslovne djelatnosti odvjetnika, liječnika, arhitekata i drugih koji obavljaju slobodna zanimanja, nemaju zaseban OIB. Oni u pravnom prometu imaju poseban naziv i identitet koji nije identitet osnivača, ali koriste isti OIB.
Iako se ovrha provodi ili protiv fizičke osobe ili protiv poslovnog subjekta, blokada računa prema sadašnjem modelu ima učinak na svim računima koji su otvoreni na isti OIB. Usporedbe radi, drugi poslovni subjekti - trgovačka društva, imaju svoj zaseban OIB, različit od OIB-a njihovih vlasnika. Zbog te razlike, FINA ne može i ne smije ovršiti poslovne račune nekog d.o.o.-a, u trenutku kad provodi ovrhu protiv vlasnika za privatne dugove tog vlasnika.
Obrtniku treba priznati zaštitu dostojanstva u ovrsi
Možda se nekome čini logičnim da se OIB uzima kao sigurna osnova za prepoznavanje svih bankovnih računa neke osobe. Ipak, nema ni smisla niti zakonske osnove da se ovrha provodi na svim računima koji su otvoreni s istim OIB-om.
U Hrvatskoj postoji preko 200.000 obrtnika i drugih građana koji obavljaju registriranu djelatnost. Oni imaju i privatne račune i poslovne račune i svi ti računi otvoreni na isti OIB obrtnika, pojašnjava Ljevar. Ti računi čak ni ne glase na fizičku osobu, nego na poslovnu djelatnost te osobe.
Banke poslovne račune obrta vode kao poslovne račune bilo koje druge „firme“. Jedino ih FINA nenamjerno tretira kao račune jedne te iste osobe, iako to nisu. Razlog je samo to što zbog praktičnosti i manjka rizika od pogreške, FINA u identifikaciji koristi OIB.
Posljedica toga ne smije biti da FINA za neki privatni dug, blokira i privatne i poslovne račune samo zato jer su otvoreni po istom OIB-u. FINA tu blokadu na poslovnim računima za privatni dug ne može napraviti na poslovnom računu trgovačkog društva kad ovršava vlasnika društva – tvrtke. Razlog za tu razliku je zapravo banalan – tvrtka ima svoj OIB, drukčiji od OIB-a vlasnika, a obrt i registrirana djelatnost nemaju.
Otvaranje zaštićenog računa omogućeno je takozvanim potrošačima. Ideja iza toga je da se fizičkim osobama omogući da primaju barem dio plaće ili mirovine, nužan za preživljavanje, sve dok traje ovrha. Time se ovršenicima štiti barem dio dostojanstva, na koje trenutačno obrtnici nemaju pravo.
Božićnica se i dalje ovršava ako je dužnik obrtnik
Unatoč najavama Ministarstva pravosuđa da će se detaljnije baviti potrošačkim pravima, ništa se nije poduzelo po pitanju priznavanja svojstva potrošača obrtnicima. Očekivali smo da će se u izmjenama Ovršnog zakona naći kao tema i ovo pitanje s obrtnicima. Kako se to nije dogodilo, a išlo se u davanje dodatnih prava „običnim“ ovršenicima, odlučili smo poslati analizu Ustavnom sudu, navodi Tihana Čikeš.
Ovršni zakon daje zaštitu dostojanstva svima, no provedbeno tijelo - FINA pravo da se bude potrošačem, daje samo fizičkim osobama koje nisu obrtnici. Tako i definira potrošača na svojim stranicama – potrošač je fizička osoba koja nije osnivač obrta ili registrirane djelatnosti.
FINA postupa doslovno prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i samo tom “potrošaču” dopušta otvaranje zaštićenog računa. Autor tog zakona je Ministarstvo financija, a čini se da je on suprotan svrsi koju je Ministarstvo pravosuđa kao autor Ovršnog zakona odredilo u svrhu zaštite prava ovršenika.
Dostojanstvo ovršenika štiti se upravo kroz institut „zaštićenog računa“ koji bi trebao biti dostupan svim ovršenicima. Sad to nije slučaj s obrtnicima. Tako najnovija izmjena Ovršnog zakona po kojoj više neće biti ovrhe nad božićnicom, ne djeluje u slučaju božićnice isplaćene obrtniku.
Zaobilaženje redoslijeda naplate koji vodi FINA i dalje je moguće
Možda se sustav ovrha na novčanim sredstvima čini kao savršeno zamišljen jer se blokiraju svi mogući računi, i tekući i štedni, ali to nije tako u stvarnosti. Redoslijed naplate na FINA-i je i dalje moguće zaobići tako da se ovrhovoditelj izravno obrati poslodavcu kod kojeg je dužnik zaposlen.
Taj poslodavac dalje mora provoditi ovrhu kao da je FINA, ali za to nema pravo na naknadu na koju ima FINA. Posljedica tog zaobilaženja je da ništa neće pristizati na blokirani račun, jer je netko pretekao sve u redu naplate i namiruje se izravno kod poslodavca dužnika. O tome je Lider već pisao OVDJE.
To da kod nas i poslodavci imaju obvezu provođenja ovrhe je bila rezervna odredba za slučaj da radnik prima plaću na račun u stranoj banci jer to ulaskom u EU nije više zabranjeno.
U praksi se rijetko otvaraju računi u stranim bankama za primanje plaće za rad u Hrvatskoj jer postoji neko nepisano pravilo da se to ne može. Ovrha koju provodi poslodavac se koristi potpuno suprotno svrsi redoslijeda naplate i vođenja evidencije dugova koju vodi FINA. Ovo je nužno promijeniti jer poslodavci ako i provode ovrhu, to ne bi smjeli raditi suprotno redoslijedu naplate koji vodi FINA. Nema ni razloga zašto bi to FINA naplaćivala dužnicima, a poslodavac ne smije naplatiti istovjetan posao za koji je odgovoran prema vjerovnicima.
Zaštita kod ovrhe na nekretnini, ali ne i kod ovrhe na računima
Smisao ovrhe na svim računima koje je ovršenik otvorio je da se omogući učinkovita naplata potraživanja. U isto vrijeme, ovršno pravo postoji i kako bi se zaštitilo dostojanstvo ovršenika. To se postiže tako da mu se ostavlja barem mali dio plaće ili mirovine kako mu egzistencija ne bi bila ugrožena.
Zakoni određuju pravila o tome koji dio plaće treba biti zaštićen od ovrhe, treba li ili ne deložorati dužnike tijekom zimskih mjeseci i tako dalje. Svaka fizička osoba odgovara cijelom svojom imovinom za svoje dugove, ali i dalje ima pravo otvoriti zaštićeni račun i preživljavati tijekom ovrhe. Nema razloga zašto obrtnik, koji odgovara cijelom svojom imovinom za svoje privatne i za svoje poslovne dugove, ne bi imao to pravo koje ima njegov radnik i svaka druga fizička osoba.
Pribanić dodaje - Ako je obrt, to jest neka djelatnost dužna platiti dug, i sam obrtnik mora snositi taj dug jer je takav Zakon o obrtu. Međutim, kod nas se iz nekog razloga to u ovrsi primjenjuje i obrnuto, recipročno. Tim shvaćanjem se negira potrošačko pravo, pravo na zaštitu dostojanstva osobe, za što nema opravdanja. Obrtnik kad posluje u svojstvu fizičke osobe, to jest potrošača, zapravo sad odgovara za taj svoj privatno nastali dug i svojom privatnom imovinom i imovinom obrta.
Problem se čini još očitijim jer zaštita za obrtnike i slobodna zanimanja ne vrijedi samo kod ovrhe na novčanim sredstvima. Izgleda da je tome tako jer tako određuje provedbeni zakon i pravilnik koji su pisani u drugom ministarstvu, a ne u Ministarstvu pravosuđa. Da se uistinu radi o lošem provođenju pravila ovrhe u ovrsi na plaći, jasno je i po tome što svi ovršenici imaju jednaku zaštitu kad se ovrha provodi na nekretnini.
Tako se ovrha neće moći provesti nad kućom ako je dugovanje manje od 40.000 kuna, navodi Čikeš. Ovo pravilo iz Ovršnog zakona vrijedi neovisno o tome je li ovršenik obrtnik ili ne, i neovisno o tome je li dug nastao iz obveze nastale u biznisu ili zbog neplaćanja privatnog računa za, na primjer, režije.
Nastavak možete pročitati na portalu lider.media u idućim danima.