08. srpanj 2020.

Pet mitova kvalitete – Zašto izvoz ovisi o kvaliteti

uvoz izvoz   

Tema kvalitete opet iznova, ma koliko da se spominje uvijek poprima novi smisao. Naročito kad je stavimo u kontekst izvoza. Tema izvoza za svaku organizaciju, kad god je to moguće, postaje statusni simbol. Bilo kakvog izvoza ne bi bilo, da robe ili usluge nisu potvrđene kvalitetom. U domeni kvalitete, dakle, s izvozom postoji veza.

Na Liderovoj Konferenciji o Izvozu, promovira se krema hrvatskog gospodarstva koja vlastiti izvozni potencijal može zahvaliti upravo kvaliteti roba i usluga. Kvaliteta ne nastaje, niti se kupuje. Kvaliteta se predano i marljivo gradi i stvara i to najčešće dugogodišnjim trudom i zalaganjem i vlasnika i zaposlenika. U tom trenutku kvaliteta postaje brend, a certificiranjem dobiva i formalnu potvrdu.

Razloge važnosti brendiranja kvalitete sam detaljno obrazložila u jednom od prethodnih članaka, no iz perspektive izvoza i značaja koji izvoz ima na poslovanje svake organizacije, nužno je ponoviti.

Uzmite primjer: nabavljate robu ili usluge za potrebe vaše organizacije. Želite najbolji omjer cijene i kvalitete. Želite brendiranog dobavljača. Dobijete 'no-name' ponudu cijene 'predobro da bi bilo istinito', ali instinkt kaže da ipak igrate na sigurno i odlučujete se za nešto poznato i sigurnije iako je cijena viša. Odabrali ste brend, odabrali ste potvrđenu kvalitetu.

Složit ćete se da svaka roba ima svog kupca, ali za vas uvijek samo najbolje odnosno najpovoljnije, zapravo zahtijevate kvalitetu. Na isti način je želite pružiti i vašim kupcima. Na isti način, kada ste sigurni da kvalitetu posjedujete, želite je ponuditi globalno, želite izvoz.

I kad inozemno tržište to prihvati, ostvarili ste svoju viziju, viziju svake profitne organizacije.

U ovoj ekonomsko-pandemijskoj situaciji kvaliteta roba i usluga igra presudnu ulogu kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Zaštita lokalne proizvodnje i osiguravanje samodostatnosti jest prioritet, no ujedno i prilika za sve one male i fleksibilne da upravo na kvaliteti temelje svoj rast i razvoj, kako bi iz lokalnog igrača prerasli u globalnog. U izazovnim vremenima uvijek postoji povećana potražnja za proizvodima i uslugama više i premium kvalitete. I kao potrošači i kao proizvođači smatramo da su ulaganja u kvalitetu najbolje odluke.

Glavni cilj certifikacijskog brendinga kvalitete jest tržište jer izvoz ovisi o kvaliteti. Stoga će svaki napor u nastojanju razvoja i brendiranja kvalitete biti nagrađen. S obzirom na raspoloživost resursa konkurentnost hrvatskih proizvoda najvećim dijelom može biti zanimljiva upravo po kvaliteti. Stoga je tu kvalitetu nužno i brendirati.

Da bi eliminirali svaku sumnju onima kojima pojam kvalitete i certifikacijskog brendinga ima nizak prioritet, predstavljam 5 mitova kvalitete.

5 mitova kvalitete

Mitovi ili zablude stvoreni su na temelju predrasuda koji su se kroz praksu pokazali značajnima, ali i jednostavnim za otklanjanje. Ključ je u jednostavnosti pristupa zahtjevima. Mi u Marinorm ISF© certifikacijskoj kući brendiramo vašu kvalitetu.

MIT 1. Kvaliteta je prekomjerna dokumentiranost i papirologija

Društvo i tehnologije se razvijaju, pa tako i upravljanje kvalitetom. Dokumentiranost je nužna ali do najmanje potrebne mjere. Sve iznad toga ovisi o vrsti i opsegu organizacije i operativnim potrebama. Pri tome treba voditi računa, o temeljnoj svrsi upravljanja kvalitetom na kojoj se gradi organizacijska vrijednost, a to su njezini klijenti. Dakle, prekomjerna dokumentacija umanjuje vrijednost sustava u organizaciji i postaje kontraproduktivna. Fokus mora biti na rezultatima i praktičnosti, ne papirima. Kvaliteta mora biti primjenljiva na dnevnoj razini. Naravno, treba imati na umu da je papir samo jedan od medija na kojem se dokumentacija može voditi.

MIT 2. Kvaliteta je trošak u organizaciji

Standardiziranjem poslovnih procesa ostvaruju se uštede na procesnim troškovima i podiže se učinkovitost. Na takav način se zapravo postavljaju uvjeti za poslovnu disciplinu. Svaka organizacijska aktivnost je (ili bi trebala biti) troškovno vrednovana, odnosno profitabilna. Postoji izuzetno mnogo stručne literature o temi troškova kvalitete i troškova nekvalitete. Izuzetno mali broj tvrtki kod nas razmatra stavku troškova (ne)kvalitete kroz svoje ukupne troškove. Troškovi kvalitete nisu samo troškovi koje plaćamo konzultantima da nam na pravilan način vode sustav ili neovisnom certifikacijskom tijelu da bi zadržali certifikat, u te troškove spadaju i trošak reklamacije klijenta, vrijeme koje smo utrošili na popravak neadekvatno isporučenog proizvoda ili usluge, trošak izgubljenog klijenta jer mu nismo na vrijeme realizirali isporuku, troškovi proizvodnih zastoja, čekanja na isporuke naših dobavljača na rezervne dijelove ili repromaterijal. Popis je zapravo podugačak. Ključ je u tome da vašim procesima obuhvaćenih sustavom upravljate kroz unaprijed prepoznate rizike i tako sve neželjene troškove svedete na minimum.

MIT 3. Kvaliteta ne dozvoljava organizaciji fleksibilnost i inovativnost

Zahtjevi za kvalitetu su općeniti i promjenjivi na sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu, veličinu i ponuđeni proizvod/uslugu. Upravo tijekom implementacije ili upravljanja sustavom nužno je odrediti gdje vam je potrebna fleksibilnost, da biste svoje poslovanje neprestano mogli prilagođavati izazovima koji vas svakodnevno snalaze i inovativnosti, da biste mogli razvijati svoje poslovanje i podizati konkurentnost. Zato vam je potrebno za uspješno upravljanje kvalitetom odrediti koja je svrha i koji su ciljevi. Odgovorom na ta pitanja možete jasno vidjeti jeste li kvalitetu postavili adekvatno vašim potrebama. Činjenica 'što nam ne koristi, sputava nas', može se ostvariti u ovom slučaju ako kao organizacija želite kvalitetu po principu 'plug-and-play'. Stoga kvaliteta mora najprije ispunjavati vaše potrebe, da bi potom uspješno mogli zadovoljiti potrebe vaših klijenata.

MIT 4. Kvaliteta nastaje i ostaje sama po sebi

U velikom broju poslovnih sustava, uz dužno poštovanje prema izvoznim organizacijama, bavljenje kvalitetom svodi se na sporadično formalne radne zadatke za ispunjenje zahtjeva. Realno, postoji li uistinu organizacija u kojoj ništa nije potrebno poboljšati?! Ovakvo povremeno korištenje kvalitete kao pojma bez pokrića, lišava organizaciju kontinuiranog prikupljanja korisnih informacija o stanju i smjeru razvoja kvalitete. Kvaliteta traži određeni angažman i resurse. Izvozne organizacije jako dobro znaju koliko je to.

MIT 5. Nesukladnost – Sramota!

Nesukladnost je po definiciji neispunjenje nekog od utvrđenih zahtjeva sustava upravljanja kvalitetom. Ključna stvar sustava je postavljanje poslovnih aktivnosti na način da su svi zaposleni osvješteni o prepoznavanju nesukladnosti ako se pojavi. U organizacijama nesukladnosti se obično tretiraju kao nešto sramotno, nešto što vrijeđa organizaciju, odgovorne zaposlenike i upravu. Jesu li svi zahtjevi kupaca ispoštovani prema dogovorenom, jesu li svi dokumenti dokazali tražene informacije, jesu li nam svi proizvodi/usluge realizirani prema specifikaciji, jesu li zadovoljeni svi zahtjevi norme? Svaka nesukladnost je prilika za poboljšanje. Rješavanjem nesukladnosti rješavate upravo taj spomenuti problem i sprječavate njegovo ponovno pojavljivanje. Takvim pristupom zapravo širite svijest o važnosti unutrašnje komunikacije na rješavanju problema i važnosti kvalitete i njenog brendiranja. Nesukladnost se na takav način prestaje doživljavati kao greška ili propust već postaje element poboljšanja. Na takav način nesukladnost nikako nije sramota, već pozitivan stav zaposlenih kojima je stalo da unaprijede kvalitetu svoje organizacije i svaka uprava to mora cijeniti.

Kroz ovih 5 mitova o kvaliteti možda možete razmotriti perspektivu s druge strane, vidjeti jeste li se i sami našli u nekome od njih, jeste li zbog toga možda propustili određene vrijednosti. Brending kvalitete je upravljački i marketinški alat koji, iako je možda stajao neko vrijeme neiskorišten, uz malo održavanja može ponovno postati vrhunski generator prihoda i kvalitete u vašoj organizaciji. Kvalitete nužne za izvoz.

Piše: Marijana Staneković 

Direktorica Marinorm d.o.o. i vlasnica certifikacijskog brenda ISF© International-Standard-Forum.

Kroz 20-godišnje iskustvo rada u poslovnim sustavima i vlastitoj tvrtki s vrlo širokim presjekom organizacija iz raznih djelatnosti iz Hrvatske i regije, stekla je izuzetno veliko praktično znanje o sustavima i standardima te prepoznavanju najboljih poslovnih praksi. Kroz certifikacijske i edukacijske usluge s klijentima gradi partnerske odnose na obostrano zadovoljstvo.