Piše: dr. sc. Marija Zuber
Trgovačkim društvima i drugim obveznicima poreza na dobit ostala su još dva mjeseca za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i podnošenje prijave poreza na dobit za 2023. godinu. Krajnji rok za sastavljanje i javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu godinu je do 30. lipnja 2024., ali za predaju financijskih izvještaja za statističke svrhe rok je kraći i izjednačen je s prijavom poreza na dobit, najkasnije do 30. travnja 2024. godine. Ti se rokovi odnose na poduzetnike kojima je porezna godina jednaka kalendarskoj, a poduzetnici kojima se porezna godina razlikuje od kalendarske imaju obvezu sastaviti i objaviti financijske izvještaje u roku šest mjeseci od zadnje porezne godine i porez na dobit prijaviti u roku četiri mjeseca od zadnje porezne godine. Međutim, za statističke svrhe svi trebaju podatke dostaviti Financijskoj agenciji do kraja travnja.
Razlika između velikih i malih
Prvi se put financijski izvještaji sastavljaju u eurima. To podrazumijeva obvezu da se i usporedni podaci za 2022. iskažu u istoj valuti. Razlika u odnosu na izvještaje za 2022. godinu jest u tome što se podaci iskazuju u decimalnim brojevima, i to u eurima i centima, a za prethodne su se godine zaokruživali na cijeli broj i u kunama. Koje vrste financijskih izvještaja poduzetnik treba sastaviti, ovisi o njegovoj veličini, a obuhvat i način iskazivanja podataka propisan je Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja.
Financijski izvještaji sastavljaju se na temelju podataka koje poduzetnik vodi u svojim poslovnim knjigama i evidencijama. Ti su podaci relevantni i za prijavu poreza na dobit koja se sastavlja na obrascu PD. Veliki i srednji poduzetnici obvezni su Poreznoj upravi dostaviti obrazac PD u elektroničkom obliku, putem sustava ePorezna, a mali i mikropoduzetnici i drugi obveznici poreza na dobit (npr. fizičke osobe koje su obveznici porez na dobit, zadruge i dr.) mogu obrazac PD predati u papirnatom obliku. Međutim, u praksi većina poreznih obveznika dostavlja obrazac PD elektronički. I prijava poreza na dobit prvi se put sastavlja u eurima.
Stalne i privremene osnovice
Osnovica za plaćanje poreza na dobit je razlika prihoda i rashoda ostvarena u kalendarskom razdoblju za koje se sastavlja prijava, korigirana za neke rashode koji uvećavaju ili dodatno umanjuju poreznu osnovicu i za neke prihode koji je umanjuju. Te razlike između računovodstvene dobiti i osnovice na koju se plaća porez na dobit mogu biti stalne ili privremene. Privremene razlike nastaju kad se u jednom poreznom razdoblju porezna osnovica korigira naviše ili naniže, a u drugome se poreznom razdoblju uz propisane uvjete poništavaju učinci prije provedene korekcije.
Od važnijih stavaka koji povećavaju osnovicu poreza na dobit valja istaknuti reprezentaciju, rashode povezane s osobnim prijevozom poduzetnika i drugih osoba, manjkove veće od dopuštenih, prekomjerne kamate na pozajmice između povezanih osoba, darovanja veća od dopuštenih iznosa i kazne za prekršaje. Rashodi za reprezentaciju i osobni prijevoz uvećavaju poreznu osnovicu za pedeset posto učinjenih rashoda; iznimka su rashodi za osobni prijevoz ako se prema osnovi korištenja službenih automobila u privatne svrhe obračunava plaća ili drugi dohodak. U tom se slučaju ti rashodi smatraju porezno dopustivima u ukupnom iznosu. Manjkovi su dopušteni do visine propisane posebnim pravilnicima koje je za određene djelatnosti propisala Hrvatska gospodarska komora, a za obveznike fizičke osobe Hrvatska obrtnička komora.
Dopušteni i nedopušteni rashod
Manjak iznad toga dopuštenog iznosa nije porezno dopustivi rashod. No ako se za nastali manjak tereti odgovorna osoba ili drugi radnik pa mu se otpiše potraživanje i prema toj osnovi obračuna plaća ili drugi dohodak, plaća i drugi dohodak priznaju se u rashode poslovanja. Porezno dopustive kamate na pozajmice između povezanih osoba za 2023. iznosile su 2,4 posto, pa ako su povezani poduzetnici koji potpadaju pod to ograničenje ugovorili više kamate, za razliku veću od 2,4 posto treba uvećati osnovicu proreza na dobit.
Na drugoj su strani pozicije prihoda ili nastalih rashoda koje umanjuju poreznu osnovicu. U toj su skupini prihodi od dividendi i udjela koje je poslovni subjekt prihodovao i državna potpora u obliku porezne olakšice za obrazovanje i izobrazbu radnika. Obrazac PD strukturiran je tako da se prema opisu pozicija u svakom redu iskazuju podaci o svotama rashoda i prihoda koji utječu na poreznu osnovicu. Kod većine se poduzetnika osnovica na koju plaćaju porez na dobit razlikuje od početne veličine utvrđene kao razlika između računovodstvenih prihoda i rashoda. Stopa poreza na dobit za 2023. iznosi deset posto za poreznog obveznika koji je ostvario prihod do 995,421,06 eura, a 18 posto za poduzetnika koji je ostvario prihod veći od tog iznosa.