23. veljača 2021.

Porezna pogodnost - Prenosivi porezni gubitak može povećati dobit sljedećih pet godina

Ako se nakon korekcije iskazanoga gubitka za stavke koje umanjuju i za one koje uvećavaju poreznu osnovicu utvrdi negativan rezultat, porezni obveznik ostvario je porezni gubitak koji može iskoristiti za umanjenje porezne osnovice do 2025. Tako će od ostvarene dobiti ostajati veći iznos za raspodjelu

Pad prihoda, povećani troškovi zbog obvezujućih pravila o načinu rada u uvjetima posebnih epidemioloških pravila, intenzivniji prelazak na nove načine komunikacije i po toj osnovi povećani rashodi, djelomična i čak potpuna zabrana rada u određenim razdobljima – nove su okolnosti koje su obilježile poslovanje poduzetnika u 2020. godini. Stoga neće biti neočekivano ako trgovačko društvo, obrtnik ili druga pravna ili fizička osoba obveznik poreza na dobit odnosno poreza na dohodak od samostalne djelatnosti u godišnjoj poreznoj prijavi za 2020. godinu iskaže gubitak u poslovanju i pravo na prijenos poreznoga gubitka. Uvjeti prijenosa poreznoga gubitka u iduće porezno razdoblje i prava poreznih obveznika uređeni su u dva zakona: za obveznike poreza na dobit u Zakonu o porezu na dobit, a za obveznike poreza na dohodak u Zakonu o porezu na dohodak.

Što je porezni gubitak

Trgovačko društvo, fizička osoba koja umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit ili drugi obveznik poreza na dobit koji ostvari negativnu razliku između prihoda i rashoda poslovali su s gubitkom. Ako se nakon korekcije iskazanoga gubitka za stavke koje umanjuju i za stavke koje uvećavaju poreznu osnovicu utvrdi negativan rezultat, porezni obveznik je ostvario porezni gubitak koji ima pravo prenositi u sljedećih pet godina i iskoristiti za umanjenje porezne osnovice.

Porezni gubitak u pravilu ima izvorište u računovodstvenom gubitku, ali zbog korekcije za prihode koji umanjuju poreznu obvezu (npr. prihodi od dividendi i udjela u dobiti) i za rashode koji se porezno ne priznaju (npr. 50 posto rashoda povezanih s osobnim prijevozom poduzetnika i drugih osoba ako se po toj osnovi ne obračunava plaća u naravi, 50 posto reprezentacije, nepriznati otpis nenaplaćenih potraživanja od kupaca i dr.), iznos poreznoga gubitka ne mora biti jednak gubitku nastalom kao rezultat poslovanja. Zbog porezno nepriznatih rashoda, porezni gubitak je kod većine poduzetnika manji od računovodstvenoga gubitka.

Računovodstveni gubitak je stvarni gubitak nastao u poslovanju i namiruje se iz različitih izvora: iz dobiti ostvarene u prethodnim godinama, iz rezervi ili drugih izvora. Ako nema izvora, pokrit će se iz dobiti koja će se ostvariti u idućem razdoblju.

Kada se obračunava

Porezni gubitak je pravo poreznog obveznika da u sljedećih pet godina, ako ostvari dobit, poreznu osnovicu umanjuje za preneseni porezni gubitak. Ta porezna pogodnost omogućava poduzetnicima koji u 2020. poslovali s gubitkom i stekli pravo na prijenos poreznoga gubitka da sve do zaključno s 2025. godinom za taj iznos, sve dok ga ne potroše, umanje poreznu osnovicu. Porezni propis omogućava im smanjivanje porezne obveze u sljedećih pet godina, što znači da će im od ostvarene dobiti ostajati veći iznos za raspodjelu.

Pravo na prijenos poreznoga gubitka imaju i obveznici poreza na dobit kojima se porezna godina razlikuje od kalendarske godine. Na primjer, obveznik poreza na dobit koji je u 2021. izmijenio razdoblje utvrđivanja poreza na dobit, tako da umjesto za kalendarsku godinu obvezu utvrđuje za drugo dvanaestomjesečno razdoblje, time nije izgubio pravo na prijenos poreznih gubitaka koji nisu stariji od pet godina. Jedini je uvjet da je prijelazno razdoblje do njegovoga novog poreznog razdoblja kraće od šest mjeseci, s tim da mu se pri računanju razdoblja zadržavanja prava na prijenos poreznoga gubitka njegovo novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

Prijenos na pravnog sljednika

U slučaju statusnih promjena kao što su spajanja, pripajanja, odvajanja i podjela trgovačkih društava, porezni gubitak prenosi se na pravnog sljednika, ali ne bezuvjetno. Pravni sljednik nema pravo na prijenos poreznoga gubitka, iako gubitak nije stariji od pet godina, ako u dva porezna razdoblja prije statusne promjene ne obavlja djelatnosti ili ako u dva porezna razdoblja nakon statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika. Ipak, i tu ima iznimaka. Pravni sljednik koji promijeni djelatnost ne gubi pravo na prijenos poreznoga gubitka ako je promjena djelatnosti motivirana očuvanjem radnih mjesta i sanacijom poslovanja, što porezni obveznik mora dokazati vjerodostojnim ispravama i poslovnom dokumentacijom.

Promjena strukture vlasništva može rezultirati gubitkom prava na prijenos poreznoga gubitka. Ako se u poreznom razdoblju struktura vlasništva promijeni za više od 50 posto u odnosu na početak razdoblja, obveznik poreza na dobit gubi pravo na prijenos poreznih gubitaka.

Prema propisima o porezu na dohodak, pravo na prijenos poreznoga gubitka imaju samo obrtnici, poljoprivrednici i slobodna zanimanja koji poreznu obvezu utvrđuju na temelju Knjige primitaka i izdataka, također na rok od pet godina.