27. srpanj 2021.

Pravna sigurnost poduzetnika: Zašto tražiti i kako dobiti obvezujuće mišljenje Porezne uprave

Svaki poslovni subjekt, a i svaki porezni obveznik, može tražiti obvezujuće mišljenje Porezne uprave koje ga štiti od možebitnih prijepora s poreznom administracijom zbog obveza kojima podliježe transakcija ili poslovni događaj koji će uslijediti u njegovu poslovanju

Općim poreznim zakonom propisano je pravo poreznog obveznika da od Porezne uprave zatraži obvezujuće mišljenje o poreznim učincima neke namjeravane buduće transakcije ili o poreznim pravilima koja treba primjenjivati u budućem poslovnom događaju. Obvezujuće mišljenje može zatražiti svaki poslovni subjekt, dakle trgovačko društvo, ustanova, neprofitna organizacija, obrtnik, osoba koja obavlja djelatnost slobodnog zanimanja, ali i fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost, a porezna je obveznica prema bilo kojoj osnovi.

Porezni se obveznik pribavljanjem obvezujućeg mišljenja štiti od možebitnih prijepora i nesuglasica s poreznom administracijomzbog poreznih obveza kojima podliježe poslovni događaj koji će uslijediti u njegovu poslovanju ili transakcija koju namjerava realizirati. Mišljenje izdano u skladu s čl. 10. Općega poreznog zakona obvezuje porezna tijela koja provode nadzor, a poduzetniku je izvor pravne sigurnosti.

Put do očitovanja

Zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja mora biti sastavljen u pismenom obliku, može se podnijeti i elektroničkom poštom i mora sadržavati elemente propisane Pravilnikom o provedbi Općega poreznog zakona. Među ostalim, mora uključivati detaljan opis planiranih i namjeravanih transakcija zajedno s opisom poslovnih i financijskih učinaka tih transakcija ili poslovnih događaja. Sâm podnositelj mora obrazložiti svoje viđenje poreznih pravila koja se odnose na taj događaj ili transakciju i mora ponuditi prijedlog odgovora na postavljena pitanja pozivajući se na porezne propise kojima su ta pitanja uređena. U zahtjevu se može postaviti više pitanja, ali sva se moraju odnositi na isti događaj, transakciju ili djelatnost.

Porezna uprava odbacit će zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja ako se postavljena pitanja odnose na prošle događaje ili transakcije koje su već provedene. Zahtjev će se odbaciti i ako se zatraženo mišljenje odnosi na poslovanje koje je u postupku nadzora ili se o tome možda već vodi sudski postupak. Porezni obveznik dužan je priložiti izjavu o tome je li u tijeku postupak odlučivanja u povodu pravnih lijekova ili sudski postupak u kojemu on sudjeluje kao stranka, a koji je vezan uz pitanja postavljena u zahtjevu. Ako je potrebno, Porezna uprava može pozvati poreznog obveznika da dodatno usmeno obrazloži postavljena pitanja. Rok za izdavanje mišljenja je devedeset dana.

Primjeri ispunjenih zahtjeva

Evo primjera. Trgovačko društvo A i društvo B poslovno su povezani i namjeravaju provesti statusnu promjenu tako da se društvo B pripoji društvu A. Društvo A ostvaruje dobit, ima razgranato poslovanje i ustrojenu organizacijsku strukturu, a društvo B ima nagomilanih poreznih gubitaka koji nisu stariji od pet godina. Djelatnost društva A i društva B je slična, pripadaju istoj branši, ali razlikuju im se statističke šifre djelatnosti. Budući da, prema čl. 8. Zakona o porezu na dobit, pravnom sljedniku prestaje pravo na prijenos poreznoga gubitka ako tijekom dvaju poreznih razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promijeni djelatnost pravnog prednika, a društvo A namjerava i nakon pripajanja obavljati djelatnost kao prije pripajanja, može od Porezne uprave zatražiti obvezujuće mišljenje o tome smatraju li se te transakcije istom djelatnošću koju je prije pripajanja obavljalo društvo B. Uza zahtjev za izdavanje obvezujućeg mišljenja društvo A priložit će odgovarajuće isprave i dokumentaciju koja se odnosi na prirodu tih transakcija. Pribavljeno obvezujuće mišljenje vjerojatno će utjecati na poslovnu odluku društva A o namjeravanom pripajanju drugog društva.

Sljedeći je primjer slučaj trgovačkog društva koje zapošljava samo jednog radnika koji je ujedno član uprave društva. Društvo u imovini ima osobni automobil kojim se član uprave koristi i za službene i za privatne svrhe te mu se na osnovi toga obračunava plaća u naravi. Budući da je riječ o velikom automobilu pogodnom za duža putovanja, ali nepraktičnom za gradsku vožnju i parkiranje u gradu, društvo namjerava kupiti još jedan manji kojim će se koristiti u gradskoj vožnji. I taj bi manji automobil upotrebljavao isti član uprave, također za službene i za privatne potrebe. Društvo želi biti sigurno smije li ista osoba kao porezno dopustivi rashod ostvarivati plaću u naravi na osnovi upotrebe dvaju osobnih automobila u istome razdoblju, kako u tom slučaju odrediti visinu mjesečnog primitka u naravi i kako bi plaća prema toj osnovi utjecala na osnovicu poreza na dobit. Obvezujući odgovor Porezne uprave na postavljena pitanja može utjecati na namjeravanu odluku poreznog obveznika o nabavi drugog osobnog automobila.

Troškovi izdavanja obvezujućih mišljenja terete podnositelja zahtjeva ovise o visini ukupnog prihoda iskazanog u posljednjoj poreznoj prijavi podnositelja i iznose od 5000 do 30.000 kuna. Ako u postupku izdavanja mišljenja treba angažirati sudskog vještaka ili nastanu drugi dodatni troškovi, i njih snosi podnositelj zahtjeva.