Korona i biznis
23. siječanj 2020.

Prednosti i nedostaci digitalnog prikupljanja kapitala

Zanimanja budućnosti    foto Getty Images/istockphoto

Izdavanje digitalnih tokena osobito je pogodan način prikupljanja kapitala za startupove te male i srednje tvrtke koje teško dolaze do kredita, a IPO im je preskup i kompliciran. Budući da su metode poput STO i ETO novijeg datuma te da se u Hrvatskoj rijetko koriste, mnogi još nisu upoznati s njima. Jedna od najizravnijih metoda ubrzanog upoznavanja je podastrijeti minuse i pluseve koji se mogu očekivati, ali i iskustva onih koji su se okušali u novoj disciplini digitalnog financiranja.

Kako bismo naše čitatelje bolje upoznali s alternativnim mogućnostima financiranja, već smo pisali o usponu ICO-a (eng. Initial Coin Offering) te o ETO-u koji je proveo Rimčev Greyp Bikes

Nakon što su brojne prijevare okaljale reputaciju javnoj ponudi kriptovaluta (ICO), na scenu je stupio STO - javna ponuda vrijednosnih tokena (eng. Security Token Offering). Ona je, za razliku od prethodnika, u prijateljskijim odnosima s regulatorima koji se poistovjećujući token s vrijednosnicom nalaze na poznatom terenu. Zadržala je jednostavnost i lepršavost postupka, no konceptom vrijednosnog tokena koji podrazumijeva pravo na vlasnički udio, pravo glasa pri odlučivanju u upravljanju tvrtkom ili tokeniziranom imovinom, dividendu, kamate i slično približila se ozbiljnosti kakvu utjelovljuje listanje dionica na klasičnoj burzi.

Pri ovakvom prikupljanju kapitala isključena je mogućnost prijevara, trguje se na verificiranim platformama, tvrtke imaju priliku obuhvatiti veći bazen potencijalnih ulagača jer trgovanje digitalnim tokenima i blockchain ne poznaju granice. Isto vrijedi i za ulagače koji svojim tokenima mogu trgovati bez dozvole javnih bilježnika i vojske birokrata. Premda bi se o dobrim stranama STO-a još dalo govoriti, primjerice kako je brži i povoljniji od IPO-a, osigurava veću likvidnost i unaprijed suzbija sve sporove zbog vlasništva jer blockchain sve trajno pamti, istina je i da je taj način financiranja tek u povojima, a područje nije adekvatno pravno regulirano.

Sumirali smo koje su ključne prednosti i nedostaci financiranja vrijednosnim tokenima:

PREDNOSTI
– sva imovina može se tokenizirati, čak i umjetnička djela
– svjež kapital ne znači nužno predaju prava glasa ili mjesta u nadzornim odborima
– tvrtke ne moraju investitorima dati udio, već dividendu ili postotak od zarade
– vlasnici tokena bez mnogo papirologije i birokracije mogu njima trgovati
– STO može imati investitore sa stranih tržišta bez komplikacija (blockchain ne poznaje granice)
– manji troškovi, brža provedba i veća likvidnost u usporedbi s tradicionalnim modelima financiranja
– reguliranost procesa, minimizirana mogućnost prijevara
– nema sporova zbog vlasništva, trag trgovanja nepovratno je zapisan na blockchain

NEDOSTACI
– nov i većini nepoznat način financiranja
– nepovjerljivost prema kriptovalutama
– područje nema jasno definirane zakonske okvire
– neugodna iskustva s ICO-om
– nepostojanje ili slaba razvijenost sekundarnog tržišta
– kibernetički napadi

Regulacije na putu

- Što se tiče prikupljanja kapitala putem tzv. inicijalnih javnih ponuda kriptovaluta (ICO) podaci pokazuju da se inicijalni balon ispuhao. To je vjerojatno jedan od najrizičnijih nusproizvoda pojave kriptoimovine i DLT-a. Mnogi su investitori za svoje ulaganje dobili sada bezvrijednu i nelikvidnu imovinu, a veliki broj ICO-a provodila su društva iz egzotičnih država koja su nudila samo obećanja neke buduće korisnosti tokena koji u osnovi nisu imali nikakve fundamente. Kada radite javnu ponudu i tražite financiranje poslovnog poduhvata ulagateljima nudite za uzvrat prenošenje određenih prava, a oni gledaju fundamente vašeg poslovanja i tržišne okolnosti. Većina ICO-a nije nudila ništa osim kratkoročnog ushićenja, a zbog toga se i ICO balon ispuhao sam od sebe -  pojasnio je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, kako je nezgodna po ulagače i regulatore bila provedba ICO-a.

Međutim, iako ne postoje posebni zakoni koji se bave vrijednosnim tokenima, postoje zakoni o vrijednosnicama i oni se primjenjuju na to novo financijsko područje. Pripremaju se i prilagodbe postojećih propisa na europskoj razini.

- Europska komisija nedavno je najavila donošenje nove strategije vezano uz digitalizaciju i inovacije u financijskim uslugama. Glavni cilj ove inicijative je učiniti EU povoljnijom za inovacije i konkurentnijom u globalnim okvirima te spriječiti rizike koji mogu nastati u vezi s tim - kaže Žigman i naglašava da se regulatorni okvir postupno prilagođava i u Hrvatskoj, kao na primjer, donošenjem nove regulative vezane uz sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koja obuhvaća pružatelje usluga u razmjeni i pohrani kriptoimovine.
 

Iskustvo hrvatskog pionira

Puno prije no što su Greyp Bikes inicirali prikupljanje kapitala javnom ponudom tokeniziranih udjela (ETO, eng. Equity Token Offering), startup Digital Asset Power Play (DAPP) odigrao je prvu hrvatsku partiju tokenskog financiranja i to veoma uspješno. U tih šest rujanskih dana koliko je ICO ponuda bila otvorena osigurali su 2,6 milijuna dolara.

- Imali smo cilj prikupiti minimalno 2,5 milijuna dolara (soft cap) da bi se ICO smatrao uspješnim, dok je gornja granica (hard cap)  postavljena na 5 milijuna dolara, što je bilo relativno malo s obzirom na to da je prosječni ICO u 2017. prikupio 12,7 milijuna dolara s puno većim 'capovima' – priča nam Matej Ujević, izvršni direktor i suosnivač DAPP-a, platforme koja korisnicima omogućuje testiranje i pokretanje automatiziranih algoritamskih strategija i trgovanja kriptovalutama na različitim burzama.---

image
Matej Ujević

Danas kada je jasno koliko truda i kvalitetne pripreme zahtijeva kampanja tokenskog financiranja, djeluje gotovo čudesno da je mala ekipa DAPP-a sa samo jednom osobom zaduženom za cjelokupnu marketinšku kampanju uspjela ostvariti cilj. Ipak, i oni su, iako su domaći u svijetu kriptotehnologije i kriptovaluta, imali podršku izvana.

- Imali smo pomoć tvrtke Cofound.it, partnera koji su nam bili mentori i pomagali nam u organiziranju ICO-a. Usredotočili smo se na razne kanale društvenih medija, influencere, plaćene reklamne kampanje preko društvenih mreža kao što su Twitter i Facebook, a pomogla nam je i jedna renomirana marketinška agencija u Hrvatskoj. Fokusirali smo se na stvaranje strateškog sadržaja koji je bio kvalitetan i zanimljiv. Naravno, bilo je internih nesuglasnica i korekcija  oko kreiranja i optimalnog širenja najefikasnijeg sadržaja, ali to je bilo za očekivati s takvom vrstom marketinške kampanje, pogotovo preko društvenih mreža – prisjeća se veteran tokenskog financiranja u Hrvatskoj koji je razgovore s Cofound.itom pokrenuo krajem 2016., ozbiljnijeg posla oko javne ponude primio se u veljači, a 26. rujna 2017. upisao se u povijest kao startup koji je odradio prvi uspješni ICO u Hrvatskoj.

No, to nije bio kraj.

- Kada smo mi uspješno odradili ICO, tek su tada počele prave muke oko izlistavanja našeg tokena. Faktora je bilo više, od vrtoglavih iznosa novca koje su burze tražile za izlistavanje pa do specifičnih zahtjeva pojedinih burzi. Današnje crowdfunding kampanje u blockchain svijetu usko su vezane za kriptoburze gdje se u međusobnoj suradnji kreira IEO (Initial Exchange Offer) te nakon uspješno odrađene kampanje, token se odmah izlistava na toj burzi – uspoređuje pionirske i današnje procese Ujević. Dodaje i kako oni nisu bili obvezni prilikom lansiranja svog ICO-a napraviti proces verifikacije identiteta i provjere investitora za potencijalno pranje novca (KYC/AML provjere), što je danas sastavni dio procesa. Znamo već da ICO više nije što je nekad bio, ali Ujević ističe kako u Hrvatskoj definitivno ima interesa za taj način prikupljanja kapitala, samo kroz novije inačice kao što su STO i ETO.

Zlatni savjeti dijele se iz iskustva. Ujević ističe kako se nužno jako dobro pobrinuti za pravni i marketinški aspekt kampanje.

- Priprema učinkovite i organizirane marketinške kampanje je imperativ. Prvo se mora definirati koliko vremena i resursa treba izdvojiti. Odredite brend i identitet projekta i kampanje. Nemojte nikako podcijeniti koliko je to važno. Također je bitno odrediti koje ćete marketinške kanale ciljati i zašto, istovremeno postavljajući određene ciljeve za svoju kampanju. Fokusirati se na što veći doseg i stvaranje visoko kvalitetnog i privlačnog sadržaja. Ne bojte se ulaziti u (umjereni) rizik te metode pokušaja i pogrešaka jer to je ipak priroda digitalnog marketinga i nema uspjeha bez barem nekoliko pogrešnih koraka – preporučuje Matej Ujević.