26. listopad 2021.

Što se mijenja ako tijekom godine dostignete limit od 300.000 kuna prihoda

Od 2019. godine dostizanje oporeziva prometa od 300.000 kn tijekom godine obvezuje poduzetnika na ulazak u sustav PDV-a od prvog dana sljedećeg mjeseca, što je prije mogao odgoditi do početka sljedeće godine. To povlači znatne promjene u oporezivanju

Sve do 2018. godine prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a primjenjivao se kao godišnja veličina i imao je za posljedicu promjenu poreznog statusa od 1. siječnja sljedeće kalendarske godine. Od 2019. godine dostizanje oporeziva prometa dobara i isporuka od 300.000 kn tijekom godine obvezuje poduzetnika na obvezan ulazak u sustav PDV-a od prvog dana sljedećeg mjeseca. Do te promjene poduzetnik je mogao u jednoj godini ostvariti promet višestruko veći od propisana praga i cijelu je godinu zadržavao status tzv. malog poduzetnika, ali to više nije moguće. Nakon što mu isporuke oporezivih dobara i usluga dostignu 300.000 kn, od prvog dana sljedećeg mjeseca po sili zakona postaje obveznik PDV-a.

U prag od 300.000 kn uključuje se vrijednost isporuka dobara i usluga obavljenih od 1. siječnja tekuće godine koji bi bili oporezivi da ih je obavio poduzetnik u sustavu PDV-a, ali i određene isporuke oslobođene PDV-a. Od oslobođenih isporuka, u prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a uključuju se isporuke izvoza dobara i one koje se smatraju izjednačenima s izvozom, usluge na pokretnoj imovini, usluge u vezi s međunarodnim prijevozom i određene usluge posredovanja obavljene u ime i za račun druge osobe.

Što s pretporezom

Kad isporuke dostignu propisani prag, poduzetnik je dužan prijaviti se u registar poreznih obveznika. Prijavu podnosi na obrascu P-PDV, a postaje porezni obveznik od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon dostizanja propisana praga. Na primjer, ako je 300.000 kn dostigao 10. listopada, postaje obveznik PDV-a od 1. studenoga i na isporuke koje obavlja od 1. studenoga dužan je zaračunavati PDV po stopi 25, 13 ili pet posto, iako je dobra koja prodaje nabavio ili izradio ranije, dok još nije bio u sustavu PDV-a. Pravo na pretporez stječe prema ulaznim nabavkama od datuma ulaska u sustav PDV-a.

No, ima pravo naknadno priznati dio pretporeza prema osnovi ranije nabavljene dugotrajne imovine i prema osnovi zatečenih zaliha dobara. Kod dugotrajne imovine pretporez se naknadno ispravlja ako od nabave nije prošlo više od deset godina, a za ostalu dugotrajnu imovinu ako od nabave nije proteklo više od pet godina. Naknadno priznavanje pretporeza na zalihe nabavljene u razdoblju dok nije bio obveznik PDV-a odnosi se na zalihe gotovih proizvoda, repromaterijala, trgovačke robe i dr., a obavlja se na temelju popisa koji treba sastaviti s datumom ulaska u sustav PDV-a.

Za poduzetnika koji je obveznik poreza na dobit, ulazak u sustav PDV-a ne utječe na način utvrđivanja poreza na dobit. Obveznik poreza na dobit vodi poslovne knjige prema propisima o računovodstvu, utvrđuje poreznu osnovicu na temelju ostvarenih prihoda i rashoda, a zaračunani PDV i ostvareni pretporez neutralni su za prihode i rashode. Najkraće rečeno, ulaskom u sustav PDV-a ništa se ne mijenja u vezi s osnovicom i stopom poreza na dobit.

Promjene za fizičke osobe

Fizičkim osobama koje su obveznici poreza na dohodak ulazak u krug obveznika PDV-a može automatski uvjetovati promjenu načina utvrđivanja poreza na dohodak, ali to ne vrijedi za sve izvore dohotka. Obrtnik i poljoprivrednik koji je prije ulaska u sustava PDV-a plaćao porez na dohodak u paušalnom iznosu, nakon upisa u registar obveznika PDV-a mora utvrđivati poreznu obvezu na temelju stvarnih primitaka i izdataka, a na propisanu poreznu osnovicu više ne plaća porez na dohodak po stopi od 10 posto uvećano za prirez, nego po stopi od 20 i 30 posto, ovisno o godišnjoj osnovici, uvećano za prirez. Promjena načina oporezivanja dohotka utječe na osnovicu za plaćanje doprinosa za socijalna osiguranja, pa se i prema toj osnovi obveze povećavaju.

Prestanak paušalnog poreza

U jednakom su poreznom položaju fizičke osobe koje od iznajmljivanja apartmana, kuća za odmor i smještaja u kampu postanu obveznici PDV-a. One više nemaju pravo plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu, već su obvezne od datuma ulaska u sustav PDV-a poreznu obvezu utvrđivati na temelju poslovnih knjiga, tj. prema stvarno naplaćenim primicima i plaćenim izdacima.

To se odnosi i na osobe koje ostvaruju dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja nekretnina za poslovne svrhe, čak i na osobe koje građanima iznajmljuju nekretnine za stanovanje, iako je stanovanje oslobođeno PDV-a. I oni, čim im primici prijeđu 300.000 kn više ne plaćaju porez na dohodak po stopi od 10 posto, umanjeno za 30 posto paušalnih izdataka, već poreznu obvezu utvrđuju prema pravilima oporezivanja s obrtom izjednačenih djelatnosti. Utvrđivanje dohotka od imovine prema pravilima dohotka od samostalne djelatnosti automatski ih uvodi u obvezu plaćanja doprinosa.

Samo se fizičkim osobama koje ostvaruju primitke po osnovi drugog dohotka ulaskom u sustav PDV-a ne mijenja način plaćanja poreza na dohodak i obveznih doprinosa.