Znate li razliku između trgovanja dionicama temeljem povlaštenih informacija i manipualcije tržištem? Vjerojatno u načelu znate, no postoji razlika. Marijana Baković, voditeljica Odjela nadzora tržišta Zagrebačke burze, u blogu ZSE objašnjava najuobičajenije oblike zlouporabe i manipulacije tržištem.
- Koliko je značajna zabrana zlouporabe tržišta proizlazi iz činjenice da su zlouporaba povlaštenih informacija i zlouporaba tržišta kapitala prema Kaznenom zakonu klasificirani kao kaznena djela za koja su predviđene kazne zatvora - piše Baković.
Trgovina povlaštenim informacijama
Ključno obilježje trgovanja na temelju povlaštenih informacija je stjecanje nepravedne prednosti na temelju povlaštenih informacija na štetu trećih osoba koje ne raspolažu tim informacijama, što narušava integritet financijskih tržišta i povjerenje ulagatelja.
Primjerice, trgovina povlaštenom informacijom člana uprave društva XYZ bila bi stjecanje dionica društva XYZ neposredno prije objave poziva na glavnu skupštinu u kojem se predlaže isplata dividende. Nakon objave poziva na glavnu skupštinu, tržišna cijena dionice društva XYZ raste, jer svaki razumni ulagatelj objavljenu informaciju uzima u obzir prilikom donošenja investicijske odluke. U navedenom slučaju, član uprave društva XYZ, koji je stekao dionice društva kojim upravlja prije nego je informacija bila dostupna javnosti ostvario je nepravednu prednost u odnosu na treće osobe, budući da je kao član uprave vjerojatno bio upoznat sa sadržajem poziva na glavnu skupštinu i iznosom predložene dividende.
Manipuliranje tržištem
Manipuliranje tržištem jedan je od oblika zlouporabe tržišta i često puta u praksi puno zastupljeniji od trgovine povlaštenom informacijom. Manipuliranje tržištem obuhvaća aktivnosti povezane s lažnim ili obmanjujućim signalima u pogledu ponude, potražnje i cijene financijskog instrumenta, upotrebu fiktivnih postupaka ili svaki drugi oblik obmane i prevare.
Baković daje primjer najčešćih oblika s kojima se susreće na našem tržištui. A to su:
Fiktivna trgovanja - odnosno transakcije bez promjene vlasništva (engl. wash trades) između istog ulagatelja na strani kupnje i prodaje. Burza najčešće takve fiktivne transakcije poništava istoga dana te ih prijavljuje regulatoru, kao i sve druge utvrđene oblike manipulativnog ponašanja, pod osnovom sumnje na manipulaciju tržištem.
Utjecanje na zaključnu cijenu - (engl. Marking the close) kada se analizom trgovine utvrdi sumnja da ulagatelji izvršavanjem svojih transakcija utječu na formiranje referentne vrijednosti financijskog instrumenta.
Uslojavanje i zavaravanje - (eng. layerning and spoofing), kod kojeg je karakteristično izlaganje naloga na jednoj strani (primjerice kupovnoj) bez namjere da ih se izvrši, odnosno kako bi se stvorio privid potražnje za financijskim instrumentom, dok isti ulagatelj izvršava suprotnu transakciju (u ovom slučaju prodajnu), te odmah po izvršavanju prodajne transakcije briše kupovne naloge kojima je stvorio privid na strani potražnje.
Cijelu analizu i tekst voditeljice nadzora Odjela nadzora tržišta Zagrebačke burze pročitajte OVDJE.