Riječ je o inovativnome četverosemestralnom smjeru koji nudi kombinaciju znanja i vještina koje tržište traži. Interes za diplomande analitičkog profila prethodno su iskazali tradicionalno najveći poslodavaci studenata Ekonomskog fakulteta
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nedavno je predstavio prvi interkatedarski smjer Ekonomska analitika, namijenjen četvrtoj i petoj godini studija Poslovne ekonomije, a koji počinje od sljedeće akademske godine. Riječ je o inovativnom smjeru koji se provodi u četiri semestra, a nudi kombinaciju znanja i vještina koje tržište traži. Da bismo saznali više kontaktirali smo dr. sc. Velibora Mačkića, izvanrednog profesora, kao inicijatora smjera, koji navodi da su tri ključna razloga bila pokretačko gorivo tog programa koji je nastao kao želja skupine nastavnika Ekonomskog fakulteta.
Naglasak na razvijanju vještina
Prvi je razlog, tvrdi, obrazovati studente koji će istodobno moći provesti ekonomsku i financijsku analizu na analitički rigorozan način. Drugi je želja za osposobljavanjem studenata da adekvatno reagiraju na promijenjenu ulogu države u ekonomiji, odnosno da pravodobno i kvantitativno evaluiraju njezine intervencije na tržištu rada, tržištu finalnih dobara i usluga te financijskom tržištu kao i na izmijenjene buduće uloge regulatora. Kao posljednji razlog Mačkić navodi takozvani efekt silosa, odnosno potrebu za objedinjenim i interkatedarskim pristupom analizi ekonomskih fenomena s kojim će se studenti susresti tijekom svoje karijere.
– Tijekom izrade programa razgovarali smo s nekim od tradicionalno najvećih poslodavaca studenata Ekonomskog fakulteta. S njihove je strane potvrđen interes i potreba za diplomandima analitičkog profila, pa se nakon dvije godine pripreme iskristalizirao skup međusobno komplementarnih kolegija koji će studente adekvatno pripremiti za turbulentno i nikad izazovnije tržište rada – objašnjava Mačkić.
Mačkić je izdvojio dva interkatedarska kolegija, od kojih je posebno zanimljiv onaj posvećen strojnom učenju, a drugi se, navodi, bavi ekonomskom i pravnom analizom tržišnog natjecanja i regulacije.
– Smjer nudi niz inovacija u obrazovanju studenata, u skladu je s ključnim strateškim smjernicama Fakulteta i Sveučilišta, kao i zahtjevima akreditacijskih procesa, te će u njegovom izvođenju ravnopravno sudjelovati nastavnici i renomirani znanstvenici sa sedam katedri Ekonomskog fakulteta. Rezultat svega toga je podrška i partnerski odnos s vodećim kompanijama iz bankarskog, osiguravajućeg i IT sektora, konditorske industrije, institucionalnih investitora te regulatornih institucija – poručuje Mačkić, naglašavajući pritom da je ključni trend na današnjem tržištu rada ubrzanje pa su pri koncipiranju studija željeli staviti veći naglasak na razvijanje vještina.
Na Fakultetu pak vjeruju da će smjer u prvoj generaciji okupiti nekoliko desetaka studenata koji ‘žele znati više‘, imaju sklonosti analitičkom razmišljanju i vole matematičko-logički pogled na ekonomsku realnost, ali pravo je sada pitanje je li taj studij primjenjiv na tržištu rada.
Široki izbor poslodavaca
Mačkić tvrdi da je njihovo opredjeljenje stvarati moderne ekonomske stručnjake ‘generaliste‘, a ne specijaliste za određenu nišu, ali smatra da će kompetencije koje će studenti steći omogućiti tim budućim profesionalcima širok izbor poslodavaca i u javnom i u privatnom, odnosno i u financijskom i u nefinancijskom sektoru, kao i brzu prilagodbu u svakoj fazi karijere.
– Navedeni pristup već je neko vrijeme mainstream u mnogim globalno relevantnim kompanijama, a dobar primjer je informacijsko-komunikacijski sektor. Današnje globalizirano tržište traži prilagodljive stručnjake koji su u stanju brzo zastarijevajuće koncepte na efikasan i bezbolan način zamijeniti novima i uspješnijima – govori izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta.
Dodaje da je za efikasnost te tranzicije u poslovnom svijetu nužno studentima pružiti širok spektar znanja, a posebice vještina, iz niza ekonomskih disciplina uključujući financije i ekonomiju te analitički okvir koji će im omogućiti egzaktnu evaluaciju poslovnih procesa i rezultata te javnih politika koje utječu na njih.
– Svi partneri smjera sudjeluju na globalnom tržištu i kao takvi djeluju prema upravo opisanim postulatima. Stoga ne sumnjamo da će naši studenti biti više nego traženi i da će svoju priliku za razvoj karijere naći prije svega u poslovnim partnerima studija, ali i u široj hrvatskoj i globalnoj poslovnoj zajednici – zaključuje Mačkić.