Zdravstveni su sustavi tijekom pandemije pokazali sve svoje slabosti i crne rupe otkrivši da je stanje gotovo podjednako loše u bogatijim i manje bogatim zemljama. Sustavi su globalno počeli pucati pod teretom pandemije uz najveći mogući trošak – onaj izgubljenoga povjerenja u sustav.
Upravo se o tome raspravljalo na konferenciji ‘HealthComm Forum 2023‘, ali i o tome kako AI i tehnologija mogu obnoviti narušeno povjerenje. Jedan od zapaženijih predavača bio je i Artur Olesch, novinar, osnivač portala About Digital Health i čovjek koji o digitalnoj medicini vjerojatno zna najviše, pa smo iskoristili priliku u intervjuu protresti kako stojimo s krpanjem zdravstvenih sustava i kada će nam se dogoditi digitalna medicina.
Nedostupnost liječnika i bolnica tijekom pandemije već je pokrenula nove trendove (potaknute tehnologijom), ali je i narušila povjerenje u sustav. Kako ponovno izgraditi povjerenje i koja je u tome uloga tehnologije?
– Pandemija je bila kriza bez presedana koja je samo razotkrila postojeće slabosti zdravstvenih sustava: od manjka zdravstvenih radnika do neučinkovitoga tijeka rada. To su problemi koji se vuku godinama. Naime, stupovi sadašnjih zdravstvenih sustava stvoreni su prije nekoliko desetljeća, nisu nimalo kompatibilni s onime što pojedinci i društva danas očekuju niti s rastućim jazom između potražnje, jer imamo društvo koje stari i kronično je bolesno, i ponude, jer je sve manji broj liječnika i medicinskih sestara te je loša zdravstvena infrastruktura.
Taj jaz uzrokuje eroziju povjerenja u zdravstvo. Ponovna izgradnja povjerenja zahtijeva pametne politike i strategije i tu tehnologija može pomoći. Ona može automatizirati administrativne procese kako bi liječnici imali više vremena za pacijente. Također može preuzeti neke ponavljajuće i jednostavne zadatke, algoritmi AI-ja mogu pregledavati, analizirati i tumačiti podatke i liječnici ne moraju gubiti vrijeme na to. No, tehnologija nije čarobni štapić, ona može poboljšati procese, ali najprije moramo osmisliti nove, jer stari više ne funkcioniraju.
Povjerenje nije problem samo zbog pandemije. Zdravstvene su usluge postale sve skuplje, mnogima nedostupne. Kako vratiti povjerenje onih koji su ostali izvan sustava?
– Nitko ne smije ostati izvan sustava. Ako je tako, to je alarmantan znak da je nešto stvarno pošlo po zlu. Neće biti povjerenja ako nema solidarnosti u zdravstvu. Znam da je to lakše reći nego učiniti, posebno kada izdaci za zdravstvo brzo rastu, a proračuni su ograničeni. No, više novca ne jamči veće povjerenje ili bolje rezultate liječenja. SAD je najbolji primjer, ondje troškovi zdravstva čine 17,8 posto BDP-a, prema 7,7 u Hrvatskoj.
Stoga, ako tehnologija može optimizirati procese u zdravstvenom sustavu, trebali bismo iskoristiti njezinu transformativnu moć. Oko 80 posto troškova zdravstvene skrbi odnosi se na kronične bolesti, od kojih se većina može spriječiti. Ali u analognom zdravstvenom sustavu možemo samo nastaviti provoditi neučinkovite preventivne mjere za sve. Budući da svatko ima pametni telefon koji može postati centar za upravljanje zdravljem, možemo isporučiti prilagođene zdravstvene smjernice ili alate koji smanjuju administrativno opterećenje liječnika
Kolika će biti cijena zdravlja u svijetu tehnologije? I komu će biti dostupno?
– Tehnologija neće automatski sniziti cijene lijekova. To je odgovornost zdravstvene politike. No tehnologija može, primjerice, proširiti pristup zdravstvenim uslugama putem lako dostupnih i pristupačnih usluga telemedicine. Moramo povećati posjete na licu mjesta daljinskom skrbi jer nam nedostaju ljudski resursi i ne možemo si priuštiti čekanje nove krize kako bismo zdravstveni sustav ponovno doveli do pucanja.
Moramo osigurati to da su posjeti liječniku dostupni onima kojima su stvarno potrebni te da se izdavanje novog recepta za kroničnog bolesnika može brzo obaviti putem interneta. Potrebne su nam e-uputnice za upravljanje redovima za specijaliste i elektronički zdravstveni kartoni kako bismo izbjegli ponovljene medicinske pretrage. Osnovne digitalne zdravstvene usluge moraju biti dostupne svima – mislim na procjene zdravlja, usmjeravanje i prve telekonzultacije s medicinskim sestrama.
Naravno, za sve je to ključna digitalna pismenost. Pristup tehnologiji također postaje determinanta zdravlja: na kraju krajeva, telemedicinom mogu se koristiti samo oni koji imaju pametni telefon i pravo znanje kako instalirati i koristiti se pravom aplikacijom.
Koliko primjena najnovijih tehnologija u zdravstvu može utjecati na postizanje krajnjeg cilja? I kojeg?
– Znatno! Medicina je umjetnost, ali i znanost. Umjetnost, jer je odnos liječnik – pacijent nešto dragocjeno što trebamo čuvati. Riječ je o slušanju, pomaganju, podršci, ohrabrivanju, davanju nade i prolasku kroz patnju. Ali ona je i znanost – sve su odluke u zdravstvu temeljene na podacima.
Danas su mnogi zaključci o zdravlju pacijenata pristrani ili temeljeni na nepotpunim informacijama, jer je većina podataka zaključana u silosima podataka. Sutra će slobodan protok podataka omogućiti automatizaciju mnogih procesa, pa čak i predviđanje zdravstvenog stanja. Kao rezultat toga, liječnik će postati arhitekt zdravlja, a ne mehaničar koji popravlja pacijente. A cilj? Dug život u najboljem zdravlju do starosti.
AI je svakako disruptor i game changer. Što sveukupno možemo očekivati od AI-ja u zdravstvu?
– Prije svega podršku u donošenju odluka i pacijenta i liječnika. Nijedan liječnik nema vremena proučiti kompletnu medicinsku povijest pacijenta i pročitati sve nove znanstvene publikacije kako bi ga liječio u skladu s medicinom utemeljenom na dokazima. AI može analizirati te podatke, odabrati najrelevantnije informacije i dostaviti sažeto znanje liječniku kako bi on mogao donijeti konačnu odluku bez nedoumica.
AI već djeluje kao drugi par očiju u radiologiji, primjerice, otkriva manje kancerogene lezije, ponekad neprimjetne radiologu. Također, pacijenti se osjećaju izgubljeno kada svakodnevno donose stotine odluka vezanih uza zdravlje. Općeniti savjeti poput ‘hranite se zdravo‘ ili ‘više vježbajte‘ obično ne funkcioniraju, ali AI vam može reći koje su vježbe dobre za vas, prateći podatke iz elektroničkih kartona pacijenata.
Možete li nam dati primjer AI-ja koji postaje ‘zdravstveni asistent‘?
– Evo, recimo, digitalna terapeutika – online platforme i aplikacije čija je učinkovitost znanstveno dokazana, često u kliničkom ispitivanju. Mnogi se DTx-ovi vođeni umjetnom inteligencijom uspješno upotrebljavaju u liječenju bolova u leđima, nesanice, tjeskobe ili blage depresije.
Primjenom AI algoritama prate napredak pacijenta i prilagođavaju terapijske programe u stvarnome vremenu. DTx nisu samo fitness-aplikacije koje mjere potrošene kalorije ili broj koraka. Nude stalne povratne informacije i personalizirano vodstvo te mogu pridonijeti klasičnim terapijama aktiviranjem angažmana pacijenata. Ideja je da pacijent napušta liječničku ordinaciju prema digitalno skrojenom planu.
Sveukupno, kako vidite naše zdravlje u budućnosti nakon gotovo kolabiranih sustava diljem globusa?
– Vrlo optimistično. Da, ljudski mozak ne voli promjene, preferira stabilnost kako bi uštedio energiju i preživio, što je bilo bitno za naše pretke i još uvijek utječe na naše funkcioniranje. Ali, vjerujte mi, zahvaljujući AI-ju zdravstvo ima priliku postati humanije nego ikada. Pacijenti će se moći liječiti prema najboljim medicinskim spoznajama, neovisno o lokaciji.
Zdravstvo će biti hibridno, digitalno-analogno i pacijenti će se češće liječiti kod kuće nego u bolnici. Otkrit ćemo bolesti u vrlo ranoj fazi. AI će potaknuti istraživanja kako bi se pronašli novi lijekovi koji bi pomogli u eliminaciji glavnih ubojica poput raka. No, ta se transformacija neće dogoditi slučajno. Potrebno je vodstvo koje će upravljati prijelazom na digitalno vođenu zdravstvenu skrb. Trebamo novi putokaz za zdravstvo u digitalnome dobu.
Cijeli razgovor pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.