Aktualno Tehnopolis

4. industrijska revolucija je tu, a gdje ste vi?

Ivana Tarnaj

Prvi puta kada sam obratila pozornost na 4. industrijsku revoluciju, bilo je to na skupu AMCHAM-a (American Chamber of Commerce), u HUB-u 385, “domu” brojnih hrvatskih startupa. O značaju ove revolucije govorila je američka ambasadorica Julieta Valls Noyes. Bio je to poziv na buđenje.

Istoga dana, po povratku sa terena, u tramvaju sam promatrala “te mlade” kako iz ušiju ne vade slušalice, znojnim dlanovima drže svoje mobitele i provjeravaju što ima novoga u pretincu za poruke ili na omiljenoj društvenoj mreži na kojoj se dopisuju sa svojim vršnjacima. I tada sam shvatila. Pametni telefoni ekstenzija su našim umovima, dodatna memorija onoj koju imamu u lubanji, umjetna inteligencija koja asistira onoj što smo ju dobili genetskim naslijeđem. Samo par mjeseci kasnije iz središnjice Facebooka, od njegova tvorca, Marka Zuckerberga pristiže vijest kako, kroz 20-ak godina, kroz razvoj sustava proširene stvarnosti (koju već sada u sebi imaju ugrađenu mobiteli što se reklamiraju na televiziji) i virtualnu stvarnost, pametni telefoni idu u povijest! Tek smo se naviknuli na tu ekstenziju vlastite pameti, a na horizontu se pojavljuje novo rješenje, u obliku “pametnih” naočala. Umjesto mobitela, tako ćemo, predviđaju IT stručnjaci, nositi naočale, putem kojih ćemo pokretom zjenice “tipkati” poruke, primati i slati informacije, analizirati predmete u neposrednoj blizini, beskonačno mnogo i beskonačno kreativno komunicirati. Komunikacija mislima, telepatija?

Tehnologija donosi napredak i osigurava budućnost. Stručnjaci smatraju da bi 4. industrijska revolucija mogla postati potpuna stvarnost za 10 do 20 godina. A do tada valja posložiti zakone i regulativu. EU Digitalna agenda 2020. je plan za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, no unatoč tomu debelo kaska za SAD-om i Azijom. Više o tome će na Liderovom Business Forumu: 4. industrijska revolucija koji se 29. svibnja održava u Hrvatskom državnom arhivu govoriti Nedeljko Štefanić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Znanstvena fantastika postaje stvarnost

Industry 4.0 (wiki) ili 4. industrijska revolucija podrazumijeva trend automatizacije i izmjene podataka u proizvodnim tehnologijama. Tako glasi službena definicija revolucije koja se, sve više, odražava na naše svakodnevne živote, u aspektima o kakvima smo, do jučer, mogli samo maštati, gledajući ZF uratke na malim ekranima.

>>>Tko će voditi 4. industrijsku revoluciju

Internet stvari, “cloud” rješenja, kibernetička rješenja (CPS, cyber-physical system), sve su to osnovne komponente koje odlikuju ovu revoluciju, a međusobno su isprepletene i tvore sustave koji već danas nude konkretna rješenja za bolje sutra. Robotika se nalazi u samom srcu ove revolucije, a njezin učinak na tržište već se počeo mjeriti i u broju izgubljenih radnih mjesta.

Automatizacija  u punom zamahu, bit će pregaženih 

Kada su braća Lumière, 1895. prvi put prikazala film “Dolazak vlaka na postaju La Ciotat”, publika je bila toliko prestravljena viđenim da su mnogi pobjegli iz prvog kina, u strahu da će biti pregaženi. Baš kao i u prvoj (razvoj mehanizacije, pogoni na paru), drugoj (struja, industrijska traka, masovna proizvodnja) i trećoj (kompjuter),  tako će i ova četvrta industrijska revolucija imati kolateralne žrtve.

Izum automobila na električni pogon s potencijalnim mogućnostima potpune automatizacije, pregazit će, ako ništa drugo, onda dobar dio vozače. Potpuna automatizacija prijevoznih sredstava znači nestanak profesije. Kamionima budućnosti na autocestama budućnosti na kojima su vozila budućnosti, što međusobno komuniciraju putem sustava umjetne inteligencije, znači da ljudska prisutnost u tim vozilima nije potrebna, te da njima, osim kompjuterske tehnologije, eventualno upravlja kakav “ranžirni strojovođa” iz centrale za nadzor sustava i vozila.

>>>Šest profesija koje će eliminirati automatizacija

– Pratim na internetu pozorno tu priču o autonomnim vozilima. Ma, ne vjerujem ja u to. Takav auto, bez vozača, nema šanse da se kreće po gradskim ulicama, bez da se zabije u prvu kuću. Neće to kod nas doći još narednih sto godina, kaže zagrebački vozač taksija, koji je želio ostati anoniman, isfrustriran pojavom konkurencije, prije svega Ubera, a onda i svih ostalih konkurenata na tržištu.

Unatoč skepsi, automatizacija se događa i ona je tu, željeli mi to ili ne. Zračni prijevoz, automobili, brodovi. Hrvatska ne zaostaje. Primjerice, tvrtka iCat, koju je osnovao inženjer brodogradnje Tomislav Uroda, izumila je brod na električni pogon, a koji je potencijalnog kupca pronašao u vodećoj po pitanju inovacija u brodogradnji u Europi, Norveškoj.

>>>4. industrijska revolucija: Automatizacija će brodarstvo učiniti boljim no ikad

– Brod ima kapacitete zaprimiti 60 putnika, a njegova je osnovna svrha stvoriti mogućnost autonomne plovidbe za cijeli Jadran. U ovoj fazi želimo testirati energetski potencijal, a za sada brod ima potencijal plovidbe 8 plus 8, dakle 8 sati na baterije i 8 sati na solarne ploče. Što se ušteda tiče, to je brod kod kojeg nema emisije CO2, nema zagađenja, buke i pokreče se električnom energijom. U tom smislu, interesantan je za područja Parkova prirode i Nacionalnih parkova, a interes za njega su pokazali gradovi Dubrovnik, Šibenik i Venecija, u kojima postoje posebni režimi plovidbe – rekao je Uroda za Lider. Za Urodin brod zainteresiran je Grad Šibenik, koji želi ovim električnim plovilom povezati otoke koji mu gravitiraju. Osim toga, iCat već prometuje Mljetom, jer je potpuno “čist”, ne zagađuje okoliš, a to je bitna stavka u jednom Nacionalnom parku.

Naftne kompanije okreću se proizvodnji energije iz obnovljivih izvora

Nisu samo vozači taksija ti koji se moraju suočiti sa budućnošću. Automobilska industrija, pa i medijska čiji sam ja zaposlenik, morat će pronaći nove modele poslovanja, prije svega naplate proizvoda i rada. Potaknut krizom generiranom na burzama, a uzrokovanom na tržištu nekretnina, u SAD-u je krahirao General Motors. Danas su tvornički pogoni GM-a iznajmljeni kineskom poduzetniku, što je do jučer bilo nezamislivo. Sve se mijenja, pa tako i način na koji posluju dojučerašnji divovi.

>>>Jerbić: Robotska i tehnologijska zaostalost priječe gospodarski razvoj Hrvatske

Ova industrijska revolucija, koju, za razliku od prethodnih, odlikuju čisti, obnovljivi izvori energije, koštat će posla, dugoročno i prodavače -benzina. Pojedine naftne kompanije (među njima i MOL) prepoznale su priliku. Tako je Shell odlučio investirati znatna sredstva u vjetroelektrane, koje se postavljaju na površinu mora. Shvatili su i u Shellu kako vrijeme ovisnosti o derivatima iz crnog zlata polako curi te da je sazrjelo vrijeme za početak transformacije u proizvođača “čiste” energije, bilo iz Sunca, vjetra, biomase ili nekog drugog izvora.

Novi modeli poslovanja i obrazovanja

Kako bi kanaliziranje novih znanja, ideja i tehnoloških dostignuća bilo brže, jednostavnije i učinkovitije, pojavili su se novi oblici poslovanja, koji se naslanjaju na obrazovne institucije i ideje pojedinaca. Startup tvrtke, koje odlikuje mladost, ali prije svega i ključno, inventivnost, te su ideje pretočile u biznis.

>>>4. industrijska revolucija: Superračunalo Watson dobilo posao u tvornici

– Sve što se primjeni na startupove, može se primijeniti i na SME. Cilj je stvoriti bolji ekosustav za poslovanje, stabilne uvjete rada, promijeniti pristup poslu, rekao je na jednom od skupova startupovaca, poslovni anđel, Davorin Štetner. On je poslovanje svoje tvrtke prebacio u New York.

– U New Yorku se stvari odvijaju zaista brzo i zato je ovo najbrže rastući tehnološki ekosistem svijeta. Iznimno je važno uspostavljati ovakve kontakte jer to omogućuje našim startupima lakši ulazak na ovo tržište koje bi svima trebalo biti cilj, istaknuo je  Štetner, koji je, prenoseći vlastita iskustva poslovanja na tržištu SAD-a mlađima, jednom prigodom iskustva iz Silicijske doline opisao riječima: “..vidio sam mnoge stvari”.

>>>4. industrijska revolucija: Treba li uvesti porez na robote?

Reforma školstva, oko koje se lome politička koplja i sastavljaju pa rastavljaju različite radne skupine, događa se upravo kroz IT sektor. Grupa entuzijasta, okupljena pod nazivom “Croatian makers” u učionice su donijeli BBC micro:bitove.

Stem revolucija u osnovnoj i srednjoj, a onda i nastavak na višim razinama obrazovanja. Tehničko veleučilište u Zagrebu implementiralo je  suvremenu Cloud tehnologiju. Prva je to i jedinu primjena virtualizacijske/Cloud tehnologije u hrvatskom visokom školstvu.

– Uvođenjem VDI (Virtual Dektop Infrastructure) sustava svaki student Tehničkog veleučilišta Zagreb imat će omogućen pristup edukativnim alatima bilo gdje i bilo kada te će u laboratorijima moći koristiti vlastita prijenosna računala. Studentima su osigurana i specijalizirana računala za pojedine seminare, a dodatnu dostupnost osigurava i podrška sustava za tablete te druge prijenosne uređaje. Na ovaj način, studentima je omogućena nastava od bilo kuda 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, čime su se studenti u Hrvatskoj približili mogućnostima svojih kolega s najprestižnijih svjetskih sveučilišta, stoji na stranicama veleučilišta koje pohađaju brojni mladi talenti, među kojima i, primjerice, Ivan Golubić, 21-godišnji izumitelj električnog bicikla upravljanog asistentom umjetne inteligencije.

Sve pametno, čak i bombe.. 

Želite li ispasti pametni pred budućim poslodavcem, najnovija istraživanja kažu kako u svojim životopisima trebate imati napisanu riječ “digitalno”. Štoviše, sve vaše kompetencije trebale bi se vrtjeti oko tih vještina i prijašnjih iskustava, jer tko posjeduje “digitalna znanja” taj je i zapošljiv.

Digitalizacija SME kompanija (Small and Medium Enterprises) sveprisutna je i u Hrvatskoj.

Osim u telekomunikaciji, prijevozu, proizvodnji energije, ovu 4. revoluciju karakteriziraju i značajni pomaci u pronalasku rješenja na neka od najtežih pitanja suvremene medicine, bioznanosti, načina na koji uzgajamo biljke i životinje. Uz pomoć novih tehnologija, pronalaze se rješenja kako replicirati organe, detektirati nepoznate viruse, u laboratoriju stvoriti meso za konzumaciju, 3D printati, stvarati zalihe umjetno stvorene krvi za transfuziju… možda, tko zna, konačno pronaći lijek za rak. Roboti umjesto ljudi, znanje umjesto nasilja?

Svijet kakav znamo, drastično se mijenja, upravo zahvaljujući 4. industrijskoj revoluciji. Dolina bogova, tako glasi naziv knjige koji opisuje epicentar revolucije, Silicijsku dolinu, u kojoj vladaju i neki drugi zakoni “fizike”.

Komentari