Aktualno Preporučeno Preporuka urednika Tehnopolis

4. industrijska revolucija – Marković: Pred bankama su jako uzbudljiva vremena

Foto: addiko-bank-cro.talentlyft.com

Kako će izgledati bankarstvo budućnosti, koliko su Hrvati spremni na digitalne usluge banke, samo su neke od tema koje nam ususret konferenciji 4. industrijska revolucija otkriva Relja Marković, izvršni direktor Digitalne transformacije i razvoja aplikacija Addiko Grup.

Marković će na Liderovoj konferenciji, koja će se održati 17. svibnja u Branimir Centru u Zagrebu, održati predavanje pod nazivom Digitalna evolucija za bankarsku revoluciju.

Koje ključne promjene blockchain donosi bankarskom sektoru?

Neke procjene govore da će za poslovanje dodatna vrijednost blockchaina rasti na 176 milijardi dolara u 2025., te 3.1 trilijuna do 2030.
Neka istraživanja ukazuju kako će financijska industrija biti jedna od 10 industrija na koju će blockchain najviše utjecati. Vrijeme će pokazati je li to tako, ali činjenica jest da je i blockchain više od trenda, puno više od tehnologije na kojoj funkcioniraju kriptovalute i element koji se definitivno treba uzeti u obzir.

Primjena tehnologije je značajna; evidencija promjene vlasništva, primjerice sređivanje katastara na čemu mislim London već radi, pregled diploma, položenih stručnih ispita, certifikati, praćenja sirovina, logistika, automatizacija javne uprave, praćenje liječenja, dugoročno gledano i evidencija glasačkih listića… Zato na razvoju na blockchain tehnologije iz raznih aspekata rade razne kompanije kao što su IBM, Microsoft, Amazon, Nestle, Unilever, ili pak Renault („knjižica“ održavanja vozila…), a isto tako i banke UBS, Commerzbank, Caixa, Barclays…

>>>4. industrijska revolucija – Galošić: Tvrtke koje ulažu u razvoj trebaju imati olakšice

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju hrvatskog bankarstva u odnosu na 4. industrijsku revoluciju? 

Bankarstvo u Hrvatskoj je iznimno visoko reguliran sustav, što od institucija iziskuje značajne napore i sredstva, a sve s ciljem pružanja zaokružene usluge.  Financijski sektor mora ići u korak s vremenom i prepoznati potrebe današnjih korisnika te na njih odgovoriti na najadekvantniji način, a veliki izazov s kojim se bankarstvo danas suočava jest ubrzani tempo promjena zahtjeva i preferencija potrošača. Svjedoci smo kako je digitalna transformacija svuda oko nas i zahvaća sve poslovne segmente, pa tako neizostavno i financijski sektor.

>>>Ususret 4. industrijskoj revoluciji – Štefanić: Hrvatskoj nedostaje strategija digitalnog obrazovanja

Svaka od osam novih tehnologija (IoT, robotika, 3D printing, AR/VR, autonomna vozila, blockchain, dronovi i AI) pruža prilike, ne nužno sve u istom obujmu i s istim potencijalom i koristima za pružatelja i korisnika usluge, ali u svakom slučaju se nikako se smiju zanemariti. Prvi korak koji je potrebno napraviti je osvijestiti se da ne možemo ići naprijed bez da prihvaćamo nove tehnologije, što automatski znači da su na svim razinama potrebne investicije u infrastrukturu i IT sustave koji moraju ići na jednu višu razinu.

Automatizacija pod utjecajem novih tehnologija će se definitivno nastaviti u svim sferama pa tako i bankarstvu i to je dobra vijest za banke, ali i za klijente. Sastavni dio poslovne strategije Addiko banke  je daljnja i kontinuirana digitalizacija i ulaganje u moderne tehnologije gdje kao neke od koristi vidimo bolji uvid i razumijevanje klijenata, interakcija s klijentima, kvalitetnije upravljanje rizicima, veća sigurnost za banke, ali i klijente, te povećanje operativne učinkovitosti.

>>>Tehnološko čudo: Addiko Bank otvorila prvu jedinstvenu digitalnu Express poslovnicu

E sad drugo je pitanje u kojoj fazi industrijalizacije su zapele neke industrije u Hrvatskoj. Bankarska industrija je tu možda malo iznad prosjeka, ali s jako puno prostora za napredak. Banke su oduvijek ulagale značajna sredstva u IT i uvođenje novih proizvoda i usluga. To je malo onda stavljeno na stranu kad je došla kriza i kada je primarni fokus bio na zadovoljavanju zahtjeva vezanih uz pojačanu regulativu. U međuvremenu je tehnologija bitno napredovala i između nekadašnjeg modela poslovanja banaka i današnjih zahtjeva nastao je veliki jaz i u taj prostor ulaze fintech tvrtke koje žele popuniti tu prazninu.

Kako će izgledati bankarstvo budućnosti, kakve će nove opcije i usluge uvesti?

Da bi ostalo relevantno morat će biti brže, intuitivnije i klijentocentričnije. Bankarstvo je zapravo vrlo inovativan sektor, s nekim inovacijama koje uzimamo kao zdravo za gotovo ili pod normalno, a u trenutku kad su uvedene to je bila revolucija, kao što su čekovi, kreditne kartice, bankomati… Kao ključne drivere modernizacije i iskoraka u 4. industrijsko doba vidim jasnu strategiju, vodstvo s vrha, interakciju svih odjela unutar organizacije, strateška partnerstva i klijento-centričnost.

>>>Addiko Bank dobitnik šest ‘Transform Awards Europe 2018’ nagrada

Addiko banka je svoju evoluciju definirala  i provodi je kroz šest transformativnih blokova; s razvojem digitalnih mogućnosti, kroz optimizaciju operativnog poslovanja, kroz poboljšanje tehnološke  infrastrukture, uvođenje novih digitalnih platformi i jedinstvenih proizvoda, kroz bolju analizu podataka s ciljem veće interakcije i bolje razumijevanja korisnika, kroz uvođenje inovativnijih procesa, kroz primjenu napredne tehnologije (AI, robotike,,…) i kroz usađivanje digitalnog DNA u korporativnu kulturu. Mi se moderniziramo, a istodobno stvaramo vrijednost i za svoje klijente.

Koliko su hrvatski potrošači spremni na digitalne usluge banke? Ima li više klijenata koji su prihvatili čari tehnologije u bankarskom sektoru ili onih koji ipak više cijene tradicionalnu suradnju?

Kod nekih jednostavnijih usluga, poput plaćanja i jednostavnih kredita, tehnologija će sve više ulaziti u ‘bankarsku sferu’. Iako je svakim danom sve primjetniji veliki pomak prema digitalnom bankarstvu, kad se radi o ‘složenijem’ proizvodu, poput stambenog kredita na 30 godina, vjerojatno ćete radije doći u banku. Međutim, internet je inicirao transformaciju s fizičkog, šalteraškog bankarstva ka elektroničnom, desktop bankarstvu, a smartphone i tableti su otvorili jednu skroz novu dimenziju – mobilnu, koja danas možda ne apelira svim generacijama, ali za par godina će sigurno prebroditi generacijski jaz.

Mlađe generacije ne žele kredite kartice, ne nose sa sobom novčanike, kamoli gotovinu, pitanje je kad su zadnji put bili u poslovnici, ne vole banke u tradicionalnom smislu.
Mlađe generacije ne žele kredite kartice, ne nose sa sobom novčanike, kamoli gotovinu, pitanje je kad su zadnji put bili u poslovnici, ne vole banke u tradicionalnom smislu što je vidljivo iz Millenials Disruption Indexa. I što onda ponuditi takvim korisnicima u trenutku kad razna istraživanja predviđaju kako će oni kroz tri godine 85 posto svojih interakcija s kompanijama raditi bez interakcije s ljudima? Intuitivnije korisničko iskustvo temeljeno na najmodernijim digitalnim tehnologijama.

Addiko banka od 2015. sustavno radi upravo na transformaciji i unaprjeđenju korisničkog iskustva uvođenjem novih, jedinstvenih proizvoda poput plaćanja Viber chatom, digitalne Express poslovnica, uspostavljanjem intuitivnijih procesa i interaktivnijih platformi, a od nedavno i softverske robotike u svakodnevno poslovanje.

Hrvati su vrlo otvoreni prema novim tehnologijama. To možemo vidjeti prema penetraciji interneta, upotrebi pametnih telefona, ali i potrošačkim navikama. U svakom slučaju pred bankama su jako uzbudljiva vremena gdje mi danas, vjerojatno po prvi put nismo ni svjesni što je moguće i što će biti za 5 kamoli za 10 godina

Hoće to biti bankarstvo putem biometrike, virtualnih poslovnica, novi revolucionarni model temeljen na umjetnoj inteligenciji ili nešto drugo… – budućnost će pokazati. Ono što je sigurno i što već vidimo je da će korisnici biti najveći dobitnici, po pitaju brzine, kvalitete usluge, cijene (paketi), jer će ih nove tehnologije i samouslužne platforme osnažiti.

Jednostavno ne propustite biti u trendu s najnovijim zbivanjima koje donosi 4. industrijska revolucija. Prijavite se i sudjelujte na konferenciji 4. industrijska revolucija 17. svibnja u Branimir Centru u Zagrebu.

Komentari