U Sveučilišnom računskom centru održano je druženje korisnika klastera Isabella, predstavnika sadašnjeg i nekadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te stručnjaka iz Srca povodom proslave 10 godina računalnog klastera Isabella.
Na druženju su između ostalih sudjelovali dr.sc. Tome Antičić, s Instituta Ruđer Bošković koji je 2002. godine bio voditelj projekta uspostave DataGrid centra, prof. dr. sc. Robert Manger, s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je u vrijeme uspostavljanja računalnog klastera Isabella bio pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za informatiku, dr.sc. Darko Babić, prvi korisnik Isabelle, Ružica Vučić, načelnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, zadužena za nacionalne informacijske infrastrukture, dr.sc. Zoran Bekić, ravnatelj Srca, mr.sc. Damir Danijel Žagar, voditelj Centra za grid i napredno računarstvo u Srcu te Dobriša Dobrenić, predstojnik Sektora za računalne sustave Srca, 2002. godine voditelj DataGrid i clustering centra u Srcu.Prvi računalni klaster, s 8 jednoprocesorskih čvorova, izgrađen je u Srcu u siječnju 2002. godine za potrebe projekta Ministarstva znanosti i tehnologije, s ciljem priključivanja Hrvatske europskom projektu DataGrid, koji je pokrenut i vođen od strane CERN-a.Isti je klaster, pod imenom računalni klaster Isabella, 8. svibnja 2002. godine stavljen na raspolaganje i akademskoj i istraživačkoj zajednici kako bi se hrvatskim stručnjacima omogućilo sudjelovanje u vrhunskim znanstvenim projektima, te ih potaknulo na širu uporabu tehnologija računalnih klastera i razvoj paralelnih algoritama i modela u računalnim granama mnogobrojnih temeljnih i primijenjenih znanosti, stoji u priopćenju.- Te, sada daleke 2002. godine, DataGrid centar u Srcu bio je uspostavljen uz potporu tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije kao centar za razvoj i testiranje za LHC-ove eksperimente ALICE i CMS na kojima su sudjelovali stručnjaci s IRB-a, zagrebačkog PMF-a te splitskog FESB-a. Nakon završetka projekta ministarstvo znanosti je odlučilo izgrađene kapacitete dati na uporabu svim znanstvenicima i istraživačima u Hrvatskoj. Iako se s današnje pozicije čini da se radilo o zanemarivim resursima, u to je vrijeme to bio značajni, pionirski impuls hrvatskoj znanosti, a već smo iste godine Isabellu proširili s 8 novih dvoprocesorskih računala, rekao je prof. dr. sc. Robert Manger.- Srce kao glavno raskrižje akademske i istraživačke mreže i središnje čvorište hrvatske grid infrastrukture CRO NGI, logično je mjesto za smještaj i neprekidni razvoj zajedničkog računalnog klastera, koji služi svim onim hrvatskim znanstvenicima i istraživačima koji trebaju računalne resurse za najzahtjevnije potrebe svojih projekata, naglasio je dr.sc. Zoran Bekić, ravnatelj Srca.O današnjim kapacitetima i planovima računalnog klastera Isabella govorio je mr.sc. Damir Danijel Žagar. Računani klaster Isabella funkcionira unutar Centra za grid i napredno računarstvo u Srcu koji je referentno mjesto za istraživanje i uporabu klasterskih tehnologija u Hrvatskoj. Centar prati, ispituje i implementira napredne računalne tehnologije, gradi i omogućava uporabu računalnih sustava visoke učinkovitosti (HPC - High Performance Computing), te daje korisnicima potporu pri uporabi tih sustava.Isabella se danas sastoji od 48 računala, 240 CPU procesora, 796 CPU procesorskih jezgri, 4 GPU procesora, 1.8 TB radne memorije, preko 55 TB diskovnog prostora, i najsnažnije je računalo u Hrvatskoj, a kao zajednički resurs svih znanstvenika u Hrvatskoj omogućava zahtjevne obrade podataka u sklopu mnogih znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.Isabella se intenzivno koristila i koristi se za zahtjevna paralelna računanja za mnogobrojne znanstvene i istraživačke projekte. Danas ju tako koristi za 58 projekata više od 180 znanstvenika iz vodećih sveučilišnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj.Računalni klaster Isabella ima i značajnu ulogu i u obrazovanju novih stručnjaka i njihovom osposobljavanju za uporabu tehnologija paralelnog računanja, a pruža i jedinstvenu platformu za transfer stečenih znanja i iskustava iz akademske zajednice u gospodarstvo i druga područja mogućih primjena.