U idućih 20 godina čovječanstvo će se promijeniti više nego u prethodnih 300 godina, a svemu tome pridonosi osam tehnologija koje već sada SF iz ‘science fictiona‘ pretvaraju u ‘science facts‘. Kad ne bi bilo velikih podataka, umjetne inteligencije, interneta stvari, oblaka, kvantnih računala, blockchaina, 3D printera, proširene i virtualne stvarnosti, teško da bi nicale 3D kuće čija izgradnja može biti realizirana od petka do ponedjeljka, da bi se objedovalo slasno umjetno meso čija bi komercijalizacija trebala dovesti do toga da ga se može kupiti za desetinu novca koji je sada potrebno izdvojiti za mesni obrok ili da bi japanski političari u izbornoj kampanji obećavali kako će u slučaju pobjede na mjesto predsjednika vlade postaviti robota.
- U takvom okruženju gdje su podaci nova nafta, umjetna inteligencija nova struja, a internet stvari nov živčani sustav, mi bismo mogli biti posljednja generacija ljudi koji znaju što znači ne biti online - postavio je kulisu za pogled u budućnost futurist i izvršni direktor Agencije Futures Gerd Leonhard u četvrtak u Berlinu na Sigfox Connect konferenciji.
>>> Ludovic Le Moan: Sigfox utire put IoT revoluciji
U svom izlaganju o budućnosti čovječanstva apelirao je na to da prihvatimo nove tehnologije ‘cum grano salis‘ jer uporno odbijamo ono što logika nameće, a to je da ne možemo odgovornost za sva ključna pitanja - poput očuvanja privatnosti, zaštite podataka, sigurnost, održivost, etičnost - pod pretpostavkom metainteligencije koju kreiramo, svaliti na leđa tehnologije i živjeti bezbrižno.
U vožnji autonomnim automobilom tijekom koje vozači i suputnici uživaju u društvenim igrama i ne obraćaju pažnju što se ispred njihova vjetrobranskog stakla događa, definitivno ne preuzimaju odgovornost. U slučaju nezgode, krivnja pada na tehnologiju koja ne poznaje etiku. Zašto i bi? Leonhard plastično dočarava da za nove tehnologije vrijedi stara krilatica - ne ubija oružje, ubijaju ljudi. To je osobito važno shvatiti s obzirom na to da budućnost nije više produžetak sadašnjosti, već u idućem desetljeću očekuje se da će tehnologija biti doslovno neograničena.
- Što se više povezujemo, spajamo ljude i tehnologiju, više ćemo morati štititi ono što nas čini ljudima. Već sada je digitalna etika strateški trend broj jedan te kao takva i ključan kompetitivan faktor - tumači Nijemac sa švicarskom adresom pojašnjavajući kako bi se digitalnu etiku moglo definirati kao razliku između guranja do kraja sa svega što tehnologija može i odabira onoga što je optimalno za očuvanje ljudske sreće i gospodarskog procvata.
[caption id="attachment_365438" align="aligncenter" width="669"]
Povjerenje nije digitalno, sreća nije program, a odnosi nisu kod.[/caption]
Postavlja se pitanje tko bi trebao biti taj ‘mission control‘ za čovječanstvo. Vođeni vlastitim interesima proizvođači i političari ne bi bili kandidati za takvu poziciju, stoga predlaže zasnivanje posebnog tijela, Vijeća za digitalnu etiku, koje bi odlučivalo o kolektivnom dobru.
- Ljude treba uvijek staviti iznad tehnologije. Ona je eksponencijalna, ljudi nisu. Trebamo je prigrliti, ali ne dopustiti da i sami postanemo tehnologija - zaključio je autor koji je o čovječanstvu, tehnologiji i zajedničkoj budućnosti napisao već šest knjiga te o tome drži predavanja diljem svijeta.