Prilagodba standardima Europske unije napokon će donijeti pozitivne promjene na domaćem autotržištu.
Zakon o novim trošarinama, koji se trebao izglasati još prije nekoliko godina, nitko iz bivše Vlade nije shvatio ozbiljno. Nasreću, europska praksa ne dopušta aktualno stanje na hrvatskom tržištu, zbog čega su promjene kriterija o onečišćivačima ne samo prihvatljive nego i obvezatne.
Konkretno, prema najavi Mirele Holy, ministrice zaštite okoliša i prirode, svi automobili koji ispuštaju manje od 100 g/km ugljkova dioksida plaćat će manji porez i trošarine, a oni iznad puni iznos, čak i veći. Plaćanje poreza i trošarina trebalo bi se regulirati trima kategorijama. Prva kategorija, ona za automobile koji ispuštaju manje od 100g/km CO2, uključivala bi samo osnovnu naknadu, koja bi bila uistinu simbolična. Svaki gram iznad te granice naplaćivao bi se kaznenim bodovima. Cilj je potpuno okretanje suvremenim, odnosno čišćim motorima. Naime, Europska unija već je prije nekoliko godina objavila otvoreni rat svim proizvođačima automobila onečišćivača kako bi se okrenula potpuno nova stranica u svjetskojautoindustriji.
Gledano iz takve perspektive, jasno je da Hrvatska nema alternativu, prilagodba europskim regulativama i standardima jedina je mogućnost. Kad zakon stupi na snagu, hrvatski će vozači biti prisiljeni obnoviti svoj vozni park. Nova tehnologija poboljšat će svaki dio domaćeg autotržišta. Nažalost, iako se o zakonu već naveliko priča iz Vlade najavljuju da će stupiti na snagu već ove godine, čini se da će se potpuno provoditi tek kad Hrvatska uđe u Uniju. Na užas zastupnika hibridnih i drugih ‘čistih’ automobila koji prodaju mizeran broj takvih automobila, hrvatska stvarnost daleko je od idealne.
Isti automobil, 2000 eura manja cijenaPremda je faza izrade novog zakona još daleko od završetka, predviđa se da će se automobil svrstati u tri porezne kategorije. Najveće pogodnosti imat će hibridna, električna i druga vozila koja emitiraju manje od 100 g/km CO2. Vlasnici takvih modela plaćat će samo osnovnu naknadu, koja se tek treba definirati. Razred iznad, odnosno modeli koji ispuštaju više od 100 g/km CO2, plaćat će dodatnu naknadu od npr. pet posto na osnovnu naknadu. Ako vozilo nema ugrađen filter čestica, država bi ga ‘globila’ s dodatnih pet ili sedam posto naknade. Kad se zbroje sve obveze prema državi, može se dogoditi da vlasnik automobila s motorom koji više onečišćuje plati i do 20 posto višu cijenu. U kunama, automobil vrijedan 120.000 kuna, s modernijim, odnosno čišćim motorom, može stajati gotovo 15.000 kuna manje.
Hibridna i električna vozila najzaštićenija vrsta, no infrastruktura je prevelik uteg oko nogeU novom zakonu najzaštićenija vrsta među automobilima bit će hibridna i električna vozila. Takvi modeli u Europi su već desetak godina apsolutni prioritet, no budući da kasnimo za svim važnijim trendovima, ne iznenađuje da smo tek 2012. shvatili važnost zelenih trendova. Aktualna ministrica Mirela Holy najavila je da će se cijela Vlada voziti u hibridnim modelima i da će kupci takvih vozila imati prilično velike, ali još nedefinirane pogodnosti. Nažalost, premda vjerujemo u konkretnu potporu zelenim trendovima, a ne samo deklarativnu, praksa će ponuditi još jedno otrežnjenje. Naime, infrastrukture za punjenje električnih automobila zapravo nema (u Hrvatskoj su samo dvije punionice), zato se postavlja pitanje što vlasnici elektromodela uopće imaju tražiti na našim cestama. Budući da je više od 50 posto benzinskih postaja diljem Europe opremljeno punjačima za takvu vrstu vozila, Hrvatska mora uložiti u takve projekte kako bi putnicima kroz našu zemlju, posebno turistima u ljetnim mjesecima, omogućila normalno punjenje automobila.
Električni model u Hrvatskoj stoji 299.000 kuna, a nema se gdje punitiZastupnici hibridnih i električnih automobilu na domaćem tržištu u nezavidnu su položaju. Cijene takvih modela mnogo su više od prihvatljivih, pa kupci primjerice Toyote Prius, Lexusa CT200 ili Hondinih modela Civic Hybrid i Insight nikako ne mogu opravdati svoju investiciju. Jedan od većih paradoksa na domaćem tržištu jest Mitsubishi, odnosno njegov električni model iMiev koji bi se trebao puniti prikopčan u utičnice kojih u Hrvatskoj gotovo nema. Da paradoks bude veći, mi smo jedna od rijetkih zemalja koje ne daju nikakve pogodnosti za takvu vrstu vozila, zato ne iznenađuje da je cijena minijaturnog automobila kod nas nevjerojatnih 299.000 kuna.