Aktualno Preporučeno Preporuka urednika Tehnopolis

Ususret 4. industrijskoj revoluciji – Štefanić: Hrvatskoj nedostaje strategija digitalnog obrazovanja

Nedeljko Štefanić

Lean digitalna transformacija znači višu produktivnost i niže troškove unutar dvije do pet godina, izjavio je Nedeljko Štefanić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu u intervjuu za Lider ususret konferenciji 4. industrijska revolucija.

Što znači i što donosi Lean digitalna transformacija javnog sektora i industrije?

Lean digitalna transformacija je dualna strategija razvijena od strane tvrtke Culmena d.o.o., prvi puta predstavljena sredinom 2017. godine na konferenciji 3rd Lean Spring Summit u Šibeniku.

Ova strategija, koja se sastoji od primjene pet Lean alata i provedbe sedam faza digitalizacije, donosi modernizaciju industrije i javnog sektora, veću zaposlenost i brži rast gospodarstva.

>>>Štefanić: Jedinstveno digitalno tržište stvorilo bi 415 milijardi eura nove vrijednosti

Ona znači višu produktivnost, niže troškove, izradu proizvoda i pružanje usluga više dodane vrijednosti, primjenu novih digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija, big data, IoT, digital twinning, aditivne tehnologije, roboti, napredni materijali itd. A to su samo neki od rezultata koji se mogu očekivati u sljedećih dvije do pet godina.

Na konferenciji 4. industrijska revolucija koja će se održati 17. svibnja u Branimir Centru u Zagrebu, profesor Štefanić govorit će o konceptu Lean digitalne transformacije industrije i javnog sektora. Sve o 4.0 svijetu koji će se materijalizirati u sljedećih deset godina te o pametnim strojevima koji će nas u taj svijet odvesti saznajte od vrhunskih stručnjaka. Prijave su u tijeku.

Možete li komentirati stanje uključenosti hrvatske industrije i društva u Industriju 4.0?

Hrvatska, kao članica Europske unije, uključena je u procese uspostave Jedinstvenog digitalnog tržišta i sudjeluje u radnim skupinama za pojedina područja. Kako smo zadnja zemlja koja se priključila Europskoj uniji, pred nama se nalazi velik broj aktivnosti koje treba odraditi na putu prema digitalizaciji industrije, gospodarstva, javnog sektora i uprave.

U ovom trenutku su uz ministarstva Vlade Republike Hrvatske najviše uključeni znanstvena zajednica i gospodarski subjekti koji sudjeluju na različitim EU projektima.

U Hrvatskoj se u zadnjih dvije godine održava sve veći broj konferencija na temu Industrije 4.0 i digitalizacije. ICT tvrtke razvijaju sve veći broj pametnih proizvoda i usluga koje koriste najpoznatije svjetske kompanije.

>>>Jerbić: Trebamo se pomiriti da budućnost proizvodnje pripada strojevima, a ne ljudima

Tvrtka Rimac Automobili razvila je novi električni automobil visoke tehnološke razine kojeg su vrlo uspješno predstavili prošlog mjeseca u Ženevi.

Ono što nam nedostaje je Strategija digitalizacije gospodarstva (ali i društva u cijelini) i operativni planovi provedbe. Svakako i bolja organizacija, koordinacija i brža reakcija na prilike koje nam donosi Industrija 4.0.

Prema zadnjem izvještaju DESI Indeksa Europske komisije, Hrvatska se nalazi na 25. mjestu. Zašto Hrvatska zaostaje po pitanju primjene digitalnih tehnologija?

Hrvatska zaostaje po pitanju primjene digitalnih tehnologija jer nije donijela najvažnije strateške dokumente kojima se uređuje i pokreće primjena Industrije 4.0 i digtalnih tehnologija. Iako razvijena u rujnu 2016., Nacionalna platforma za digitalizaciju industrije Republike Hrvatske još nije službeno prihvaćena od strane Vlade.

>>>Vitzthum: Digitalna revolucija je nezaustavljiva, disruptori postaju najmoćniji igrači na tržištu

Detaljnom analizom izvještaja o kretanju DESI Indeksa vrlo lako se mogu prepoznati razlozi njegove niske vrijednosti i napraviti akcijski plan za poboljšavanje. Prema dostupnim informacijama, u sljedećem izvještajnom razdoblju može se očekivati rast DESI Indeksa i bolji plasman Republike Hrvatske.

Možete li podijeliti neke pozitivne primjere u primjeni Industrije 4.0? U što polažete najviše nade? Treba li se uključiti Vlada?

Za uspješnu primjenu Industrije 4.0 vrlo je važno osigurati financijska sredstva za projekte primjene digitalnih tehnologija u industriji, ali i šire. Vlade pojedinih zemalja, primjerice Francuska, Njemačka, Austrija, Italija i Norveška, ulažu značajna financijska sredstva u projekte Industrije 4.0. Mi po tom pitanju zaostajemo, a u 2018. godini nisu predviđena financijska sredstva za Industriju 4.0.

Velik je broj poduzeća koja razvijaju ili su razvila rješenja Industrije 4.0. Da nabrojim samo neke od njih: Ericsson Nikola Tesla, Siemens Hrvatska, Hrvatski Telekom, Vipnet, Rimac Automobili, Infodom, IN2, King ICT, Byte Lab, Gauss Development, EcoMobile, Gideon Brothers, Circuit Mess i mnogi drugi.

>>>FOTO: Mate Rimac proglašen EY poduzetnikom godine

Mišljenja sam da se najveći efekti primjene novih digitalnih rješenja mogu očekivati u industriji, zdravstvu, poljoprivredi, turizmu i energetici.

Industrija 4.0 može pomoći tradicionalnim industrijama i industrijama koje su već nekoliko godina u krizi. Pri tome posebno mislim na graditeljstvo, tekstilnu industriju i industriju obuće.


Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić redoviti je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu gdje vodi Katedru za upravljanje proizvodnjom. Uvaženi je član europske akademije za industrijski menadžment te voditelj hrvatskog stručnog tima za izradu Strategije razvoja industrije 4.0 osnovanog pri Ministarstvu Gospodarstva RH.

U svojoj dugogodišnjoj uspješnoj znanstvenoj i poslovnoj karijeri specijalizirao se za poboljšanje poslovnih procesa kroz primjenu LEAN menadžmenta i Industriju 4.0, optimizaciju industrijskih poslovnih i proizvodnih procesa i metoda uštede troškova koje je uspješno primijenio u brojnim hrvatskim i stranim proizvodnim i uslužnim tvrtkama.


Pratite Lider na društvenim mrežama linkedininstagram
 
 

Komentari