Na prvu izgleda nerealno, ali pogoršana gospodarska situacija u Južnoj Americi, posebice Argentini, mogla bi potomke Hrvata koji su se prije nekoliko generacija iselili na taj kontinent potaknuti na povratak u Hrvatsku. Rezultati Dekrina istraživanja sugeriraju da volja postoji: 35 posto ispitanih želi se preseliti u ‘staru domovinu‘
Već i ptice na grani znaju da domaća radna snaga mahom bježi iz Hrvatske, a tužna je istina da je broj hrvatskih iseljenika trenutačno na razini stanovništva naše male zemlje. Ipak, potrebe za radnom snagom jednakom se, ako ne i većom, brzinom povećavaju iz dana u dan, pa i nije toliko neobično da se na ulicama gradova diljem Hrvatske šeću strani radnici koji su došli živjeti i zarađivati u boljim uvjetima. Da budemo precizni, u prošloj je godini izdano nešto više od 170 tisuća radnih dozvola, ali na kraju prosinca bilo je registrirano nešto manje od 90 tisuća stranaca koji rade u Hrvatskoj.
Dio od tih 170 tisuća radio je tijekom sezone i njihovi su ugovori nakon nje istekli, ali činjenica je da će taj broj u bliskoj budućnosti nastaviti rasti. U Europi se događaju velike promjene. Ono što je Hrvatu nekad bila Njemačka, mnogim je strancima danas Hrvatska, a domaća radna snaga i dalje bježi za boljim uvjetima. No, mnogi se žele i vratiti. Zbog toga je Dekra Arbeit Hrvatska, dio njemačke korporacije Dekra SE koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju i posluje u više od 60 zemalja, na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu 17. svibnja 2023. predstavila inicijativu ‘Vrati se, Hrvatska te zove!‘.
Hrvatska izvan Hrvatske
Riječ je o projektu čija je misija vratiti Hrvate i njihove potomke natrag u domovinu, ali i postati središnja platforma za pružanje informacija o životu i radu u Hrvatskoj. Dekra je zbog toga početkom kolovoza 2023. godine postavila anketu potomcima Hrvata zainteresiranima za rad i život u Hrvatskoj ne bi li bolje razumjela potrebe potencijalnih povratnika i s Liderom odlučila podijeliti svježe odgovore 1528 ispitanika, hrvatskih iseljenika.
– Kad su došli rezultati zadnjeg popisa stanovništva, svi smo se pogledali u ogledalo i vidjeli kakva je situacija, a ona nije dobra. Došli smo na 3,7 milijuna stanovnika u Hrvatskoj i 3,5 milijuna Hrvata izvan države, a mi se okrećemo Nepalu, Filipinima i ne znam gdje sve ne. Sve to dok imamo bazen od 3,5 milijuna Hrvata od Južne Amerike pa do nedavnih koji su otišli u Irsku, Njemačku i ostale zemlje. Upravo zbog toga je nastao ovaj projekt – rekao je predsjednik Uprave Dekra Arbeita Hrvatska Daniele Divjanović.
Naime, anketa je provedena među potomcima Hrvata koji danas žive u Argentini, Boliviji, Brazilu, Čileu, Ekvadoru, Kolumbiji, Meksiku, Panami, Paragvaju, Urugvaju i Venezueli. Zašto baš u tim zemljama? Odgovor je jednostavan: u Južnoj Americi ‘krije‘ se čak 550 tisuća potomaka Hrvata! Što se ispitanika ankete tiče, mahom je riječ o Hrvatima koji žive u Argentini i imaju između 26 i 45 godina, od kojih je njih čak 38 posto završilo diplomski studij, dakle pričamo o sposobnim mladim ljudima koji bi mogli zauzeti mnogo bolje pozicije od vozača Ubera i Bolta ili dostavljača hrane.
Većina njih nema hrvatsko državljanstvo i njih 41 posto pripada trećoj generaciji iseljenika. Drugim riječima, riječ je o mladim ljudima čije su bake i djedovi otišli u Argentinu trbuhom za kruhom. Tu se, naravno, postavlja pitanje iskrenog motiva koji stoji iza stjecanja hrvatskog državljanstva, s obzirom na to da je s njime mnogo lakše dobiti vizu za rad u SAD-u.
– Mislim da je taj postotak vrlo nizak, barem sudeći prema onome što sam vidio na susretu dijaspore u Urugvaju potkraj prošle godine. Dobivanje državljanstva je dug i zahtjevan proces i ono se ne dobiva lako – smatra Divjanović, uvjeren da se Hrvati zaista mogu vratiti kući i živjeti i raditi u boljim uvjetima, a podupire ga i rezultat ankete koja je pokazala da ih 35 posto sanja o tome da se vrate, žive i rade u zemlji svojih predaka.
Cijeli tekst pročitajte u fizičkom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.