Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Hoće li juniori dočekati penziju kao - juniori?

02. Veljača 2024.
Juniori u IT industriji 

Na LinkedInu je, kako to obično biva, pokrenuta žustra rasprava o gorućoj temi juniorskih pozicija u domaćim IT firmama. Takve su teme već postale svojevrsni evergreen na redditu, a sada se u nedavnoj objavi oglasio i Ivan Bešlić, suosnivač Sofascorea. 

- Tko će podučavati juniore i kako ćemo graditi tvrtke konkurentne zapadu? Trenutno imamo potpunu promjenu poslovne klime koja bi nas mogla neugodno dočekati za pet do sedam godina.

Ne tako davno je bila situacija da su svi studenti znali gdje će raditi. Tvrtke su izdvajale vrijeme seniora da ih nauče aktualnim vještinama i mladi su vrlo brzo dobivali priliku raditi zadatke koji su išli u produkciju - napisao je Bešlić na LinkedInu.

Čemu zabrinutost, pitate se? Probat ćemo staviti stvari u perspektivu. U kratkom razgovoru koji smo vodili, Bešlić je objasnio da se balon besplatnog novca iz 2020. i 2021. godine ispuhao i tržište se vraća na tvorničke postavke. Juniori su nekada posao dobivali za vrijeme studija, a već na drugoj godini fakulteta ostvarivali honorarne suradnje. Na petoj godini su više vremena provodili na poslu nego na fakultetu - i to je bilo odlično za razvoj kadrova. 

- Nažalost, mladi više nemaju toliko prilika. Tvrtke moraju izdvojiti radno vrijeme seniora kako bi obučavao juniora. To više nije financijski održivo i sve je teže doći do praksi, pa čak i besplatnih.

Cijeli val je krenuo u jesen 2022. godine povećanjem kamatnih stopa, ali se u Hrvatskoj znatno osjetio u ljeto 2023. Prve informacije govore da se taj trend nastavio i kako će zasigurno trajati cijelu 2024. godinu. Mlađe generacije će sve teže dolaziti do kvalitetnih mentora i trebat će im puno više vremena da dođu do visoke razine znanja - objasnio je Bešlić. 

Ipak, svaka generacija ima neka svoja obilježja. Današnji juniori su vrlo ambiciozni, što i nas i ne bi trebalo začuditi, s obzirom da su odrasli u nekom drugom vremenu, s potpuno drugačijim potrebama. 

- S obzirom na dostupnost edukacija, raznih materijala, predavanja juniori mogu vrlo brzo i lako samostalno steći tehnička znanja. No, ono za što im treba vrijeme i mentorstvo je uvođenje u poslovni svijet i prikupljanje poslovnog iskustva. Tu je velika odgovornost na seniorima i voditeljima kako to kvalitetno prenijeti, a istovremeno da se zadovolje ambicije i želje novih generacija, sve u svrhu postizanja zajedničkog cilja - smatra Jurica Juratek, voditelj za serverske tehnologije u domaćoj IT tvrtki Q Agency.

Nije sve tako sivo 

S druge strane, izazovi u odnosu juniora i seniora u smislu mentoriranja i razvijanja kompetencija postoje oduvijek, s raznim specifičnostima u različitim industrijama. Situacija nije ništa drugačija ni danas, ali uz bitnu razliku – praktički se sve industrije susreću s nedostatkom domaće radne snage i to bez obzira o kojim pozicijama govorimo, smatra Ružica Ilak, direktorica Pragma komunikacija.

- Deficit i cijena radne snage postavljaju nova pravila na tržištu rada, pa se iznimno važna tema kvalitete i kompetencija teško probija na ljestvici prioriteta. Svaka industrija ima svoje specifičnosti, ali uvjerena sam da se svi poslodavci, pa i u PR sektoru, iznimno trude zadržati kvalitetu. Troškovno to uopće nije jednostavno, ali dobro odrađen posao zahvaljujući dobrom timu je jedina ispravna motivacija - kaže Ilak. 

Dakle, za juniore ili bilo koga drugoga tko je spreman odgovorno i kvalitetno raditi će uvijek biti mjesta, no svakako se promijenilo okruženje te je ‘prestala potreba za hiperzapošljavanjem‘.

- Hrvatska ima veliki broj stručnjaka i vrlo kvalitetnih firmi kojima je od strateške važnosti odgajati novi kadar kako bi mogli isporučiti traženu kvalitetu. Tu će sigurno od krucijalne važnosti biti angažman i želja tih juniora, a i svih ostalih, za kontinuiranim učenjem i razvojom svojih kompetencija. Vremena hiperzapošljavanja u IT-u su trenutno iza nas - kaže Juratek. 

A kako domaće kompanije mogu opstati u tom novom okruženju? Tako da stagniraju u broju zaposlenih. I njima se potencijalno neće ništa loše dogoditi, komentira Bešlić, ali to nije dobra informacija, jer stagnacija u broju zaposlenih znači da tisuću novih stručnjaka koji će doći na tržište rada neće imati gdje odraditi stručne prakse. Čak, po Bešliću, postoji opcija da netko tko se školovao za IT kadar završi u nekoj drugoj branši.

U prednosti su, dodaje, produktne tvrtke i one koje nisu zadužene. Pogođene su zadužene agencije i zaposlenici koji nisu uspjeli pokupiti znanja od iskusnijih kolega.

- Ja sam optimist bez obzira na promjene na domaćem tržištu rada, a još više opće sociološke izazove koji uvijek dolaze s novim generacijama. Uvjerena sam da će današnji juniori za koje desetljeće voditi društvo i kompanije tako da su zadovoljni oni kao poslodavci i svi njihovi zaposlenici - zaključuje Ilak.

27. travanj 2024 10:10