Kad poželite pretresiti aktualnu situaciju u domaćoj maloprodaji, Martin Evačić svakako je jedan od najrelevantnijih sugovornika. Kao direktor maloprodajnog lanca NTL i istoimenog nabavnog udruženja hrvatskih trgovaca savršeno je upoznat sa stanjem srednje velikih maloprodajnih lanaca, a kao predsjednik HUP-ove Udruge trgovine, na čijem je čelu već u drugom mandatu, itekako su mu poznate okolnosti u kojima posluju i njegovi najveći i najmanji kolege.
Prema tome kakve rezultate poslovanja i rastove ostvaruje hrvatska trgovina u zadnjih nekoliko godina može se zaključiti da maloprodaja nikada nije radila u boljim okolnostima. Odavno već nismo čuli da je neki trgovac propao.
- Pa, dobro je. Mislim da su se zadnji stečajevi u djelatnosti trgovine dogodili u vrijeme posljednje krize, tamo negdje do 2015. godine, no nije bilo značajnijih stečajeva ni u ostalim gospodarskim granama. Ne računamo propast Agrokora koji je veći dio poslovanja imao u trgovini, on je posebna priča. rgovina traži velika ulaganja i ljudi su to prepoznali. Svi koji ulažu opstali su. Plaće ipak zadnjih godina bitno rastu, kupovna je moć očuvana. Najgore je bilo u razdoblju od 2010. do 2013. godine kada smo mi tek sa dvije, tri godine zakašnjenja shvatili da je kriza, dok su već svi drugi bili izlazili iz nje.
Sad se nekako sve se više trgovaca okreće prema Jadranu, kako bi pokupili što veći dio kolača od turizma, što je, s druge strane, prilično riskantno. Ulagati velik novac u opremu i ljude za nešto što donosi promet dva do tri mjeseca u godini.
-To je posljedica ubrzanog rasta turizma, za koji mislim da nas ni krive ni dužne pomalo i zadesio. Vjerojatno se mnogi neće složiti sa mnom, međutim je i zbog pandemije i zbog ratnih sukoba, gdje su ljudi ipak počeli birati Hrvatsku kao sigurnu destinaciju, došlo do toga da se i trgovina okrenula obali i u zadnjih desetak godina tamo izgradila značajne kapacitete koji višestruko premašuju potrebe samog stanovništva. Međutim, kroz sezonu očito trgovci koji posluju na obali, među kojima NTL, nažalost,nije, očito su našli načina da u nekoliko mjeseci zarade dovoljno da onaj veći dio godine mogu raditi sa smanjenim kapacitetom prodaje. Ekonomizira se tu sa svim i svačim. Rekao bih da na obali ima još prostora za trgovinu, ali nisam siguran ima li prostora za bitan rast dolazaka turista jer postojeća infrastruktura to više ne može podnijeti.
Stvarno mislite da ima još slobodnog prostora za trgovinu?
- Ima još uvijek, iako se taj prostor smanjuje jer svi ulaze u sve sredine. Sad već imamo situaciju da veliki formati, oni s preko tisuću i pol četvornih metara ulaze i u sela.
Sela?
- To što smo mi sela od pet tisuća stanovnika nazvali gradovima ne znači da su to gradovi. Zato mislim da se taj prostor smanjuje i da će u narednim godinama sigurno doći do redukcije prodajnih mjesta i da neće biti samorazumljivo da svako naselje ima trgovinu. Kad pogledate bilo koju zapadnoeuropsku zemlju vidjet ćete da nema trgovine u baš svakom naselju jer je to jednostavno ekonomski neisplativo. Mislim da će do toga doći i u Hrvatskoj, pogotovo u područjima koja se depopulariziraju. To se naročito odnosi na male formate, od sto do 200 kvadrata, ali bit će i kod velikih formata.
S druge strane svjedočimo bumu izgradnje retail parkova širom zemlje. Što ih je već izgrađeno, što se uskoro planira, radi se o pedesetak retail parkova.
- Možda griješim, ali iskreno ne vidim prostora za to. Hrvatska nema ukupno 50 gradova s više od 50 tisuća stanovnika, a sad već svaki grad s 30 tisuća stanovnika već ima retail park. To nema smisla.
Doduše, kakve su gužve oko zagrebačkih šoping centara, možda bi, naprotiv, trebalo graditi po jedan šoping centar u svakom manjem mjestu.
- Jedno je kakve su gužve, drugo je kakva je potrošnja. Što ljude najviše muči kod neradnih nedjelja? To što nedjeljom više ne mogu šetati po šoping centrima. Nitko nije rekao da ga muči to što nedjeljom ne može kupiti kruh.
Cijeli intervju možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera