[gallery columns="5" ids="221549,221550,221551,221552,221553"]
Poljska je tržište od 38,2 milijuna stanovnika i može se plasirati mnogo proizvoda kojih kod nas nema. Nemamo, recimo, hrvatskih vina. Vaš najveći investitor u Poljskoj Orbico daje nadu da će se to promijeniti
Poljski nacionalni avioprijevoznik LOT vratio se potkraj prošle godine letovima u Hrvatsku ponovnom uspostavom linije Zagreb – Varšava i, čini se, najavio nježnu renesansu inače dobrih, ali u posljednjih nekoliko godina pomalo uspavanih gospodarskih odnosa između dviju zemalja. Interes je obostran i nezanemariv, hrvatski proizvodi rado bi do gotovo 40 milijuna Poljaka, a Poljaci bi osim mora i sunca što lakše do riječke luke, premda su to samo najočitiji oblici gospodarske suradnje. Previranja u Europskoj uniji mogla bi uskoro dodatno politički približiti dvije zemlje sličnih interesa u mnogim unutareuropskim pitanjima, a tu je i famozna uspravnica predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja u Varšavu ide s nemalom delegacijom gospodarstvenika. Nešto se očito pomiče u odnosima sa zemljom koja je inače top-tema Europske unije otkako je nova konzervativna vlast brzopotezno povukla dva kontroverzna poteza. Novi zakon o medijima i procedura imenovanja ustavnih sudaca žestoko su uzburkali europske duhove, ionako nervozne zbog pregršt problema prošle godine, a nakon žučljive razmjene Varšave s nekim drugim prijestolnicama i institucijama Europska komisija službeno je otvorila istragu o mogućem kršenju temeljnih vrijednosti EU.
Postoje li neke poljske investicije koje se realiziraju ili uskoro stižu u Hrvatsku, ima li interesa?
– Press Glass već je počeo proizvoditi industrijsko staklo, a ta će proizvodnja biti dovoljna ne smo za Hrvatsku nego i za izvoz. Prvotni planovi prema kojima je trebao zaposliti oko 200 ljudi promijenili su se u međuvremenu i sada se već razmišlja o 400 radnika, na temelju čega se vidi da ima interesa i mogućnosti. Isto tako, kad je OT Logistics ušao u Luku Rijeka, odmah je najavio pretvaranje te luke u najveću na Jadranu i sigurno neće stati na početnom angažmanu. Vjerujem da će u Varšavi biti riječi i o ozbiljnosti njegove namjere ne samo kad je riječ o luci nego i o suradnji dviju željeznica u teretnom prometu. Od drugih ulaganja tu su LPP grupa koja prodaje kozmetiku i odjeću te proizvođač obuće CCC. Nakon razdoblja zatišja prvi se rezultati vide. Postoji interes za gradnju centara za odlaganje otpada i sustava za pročišćavanje voda, u čemu imamo veliko iskustvo.
Je li u slučaju Rijeke u pitanju sveobuhvatniji interes za uporabu Hrvatske kao ključne logističke karike, šira strategija?
– Takve ideje sežu još do prije Drugoga svjetskog rata, ali tada se ponajprije mislilo na Baltičko i Crno more jer su južnije bile velesile, pa je želja bila jačati one koji su slabiji u svrhu uzajamnog snaženja. Sada na prostoru Baltika, Jadrana i Crnog mora ima više takvih zemalja pa su se inicijativa vaše predsjednice, ali i nova razmišljanja s naše strane, dobro pogodili, tako da doista postoji interes. Prije svega je riječ o energetici i transportu, odnosno gradnji energetskih sjecišta na Baltiku i Jadranu, Krku, ali stala je suradnja na tome.
U čemu je problem?
– Ideja postoji s obje strane, potpisani su neki sporazumi i Poljska je već sagradila i pustila u promet plinski terminal u Świnoujścieu iz kojega se distribuira katarski plin, ali Hrvatsku još čekamo.
Kakva je situacija s hrvatskim kompanijama u Poljskoj i koliko iskorištavaju potencijal velikog tržišta?
– Potencijala doista ima mnogo, to je tržište od 38,2 milijuna stanovnika i može se plasirati mnogo proizvoda kojih kod nas nema. Nemamo, recimo, vino, a hrvatska vina dobro su poznata Poljacima. Ako imate gotovo 700 tisuća Poljaka ljeti na obali, onda vjerujem da bi vaše vino našlo svoju publiku, ali zasad ga nema. Vaš najveći investitor u Poljskoj Orbico daje nadu da će se to promijeniti. Kad je riječ o poslovanju u Poljskoj, uvijek upućujem upravo na gospodina Branka Roglića. Kad čitam njegova iskustva poslovanja ondje, bude mi vrlo drago, nisam ni znao da je toliko lako.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.