Do kraja prošlog tjedna 4302 tvrtke podnijele su financijske izvještaje o poslovanju u 2022. Među njima je čak 4196 mikrotvrtki, s prihodom manjim od dva milijuna eura; još je 70 malih, s prihodom ispod deset milijuna eura, 27 srednjih, i devet velikih (iznad 50 milijuna eura prihoda). U ovoj prvoj analizi promatrali smo samo 36 srednjih i velikih tvrtki, odnosno 32 koje su podnijele izvještaje za svih 12 mjeseci.
Poslovna godina nije kalendarska
Samo četiri tvrtke s popisa podnijele su financijski izvještaj za cijelu 2022. godinu. Većina ga je podnijela za period koji se ne poklapa s kalendarskom godinom, već se odnosi na razdoblje tzv. poslovne godine. To je logika kojom svoje poslovanje češće prate strane kompanije, koje svoju ‘komercijalnu godinu‘ usklađuju sa sezonskim fluktuacijama biznisa. Takve tvrtke izvještaj za javnu objavu moraju predati najkasnije šest mjeseci nakon kraja poslovne godine, ali i one imaju obvezu podnošenja financijskog izvještaja ‘za statističke i druge potrebe‘ do 30. travnja; u tom GFI-ju bit će podaci o poslovanju u kompletnoj 2022. godini.
Šest je tvrtki zabilježilo pad prihoda, još ih je šest raslo sporije od prošlogodišnjeg rasta cijena (13,1%), a ostalih 20 tvrtki imalo je veći rast i pobijedilo je inflaciju. Prihode su najviše dignuli – više od sto posto – Axereal Croatia (823,3%), Adriatica Dunav (152,7%) i ABS Sisak (145,6%).
Najveći dobitaši i gubitaši
Najveću dobit ostvarili su Merkur – veterinarska ambulanta (17,97 milijuna eura), Marikomerc (17,50 milijuna eura), Jysk (12,10 milijuna eura) i Sometal Croatia (10,27 milijuna eura). S druge strane uspjeha šest je tvrtki koje su iskazale gubitak. Tri među njima pale su u minus u prošloj poslovnoj godini. Wollsdorf Components je sa 600 tisuća eura dobiti pao na 2,4 milijuna eura gubitka, Genera je dobit od 2,4 milijuna eura zamijenila gubitkom nešto većim od milijun eura, a Harvey Norman Croatia s ‘pozitivne nule‘ (38 tisuća eura) skliznuo je u gubitak od 628 tisuća eura.
Najveći minus iskazao je dugovječni gubitaš ABS Sisak koji je minus od oko 5,5 milijuna eura gotovo udvostručio – na više od devet milijuna eura. No treba reći da se u nekadašnjoj sisačkoj Valjaonici napokon počelo ozbiljnije proizvoditi. Prošle su se godine, naime, prihodi povećali dva i pol puta, na 152 milijuna eura, čime je probijena prestižna granica od milijarde kuna prihoda – koju ostvaruje samo stotinjak najvećih sustava i samostalnih tvrtki u Hrvatskoj.
Samo trgovci zapošljavaju
Što se gubitaša tiče, dvije tvrtke poslovale su na razini prethodne godine. TD Synnex Croatia iskazao je 28 tisuća eura gubitka (prethodne godine deset tisuća), a Metro Cash&Carry prijavio je standardni gubitak – ovaj put i veći od uobičajenoga – iznad milijun eura.
Analizirane 32 tvrtke u godinu dana dignule su prihode za 40 posto, a dobit je veća za samo 5,5 posto. Broj zaposlenih porastao je za iznenađujuće visokih 8,1 posto – otvoreno je čak 418 novih radnih mjesta. Od toga se čak 398 odnosi na tvrtke koje se bave trgovinom.
Najveći rast zaposlenosti zabilježili su Metro CC, koji je otvorio 244 nova radna mjesta (rast zaposlenosti od 31,5 posto) i TEDi poslovanje, koji je sa 103 novih radnih mjesta povećao zaposlenost više od 40 posto. Najviše radnih mjesta zatvorio je Wollsdorf Components, koji je sa 87 ljudi manje smanjio zaposlenost za petinu.
Većina pobijedila inflaciju
Dakle, prvi rezultati poslovanja za (dio) 2022. nagovještavaju da je većina tvrtki pobijedila inflaciju, odnosno da su im prihodi rasli triput brže od statističkog pokazatelja o rastu cijena. Kako je inflacija dobivala zamah u drugom dijelu godine, koji nije obuhvaćen u izvještajima dobrog dijela tvrtki s popisa, ta je pobjeda nad inflacijom još i veća. No zato iskazana dobit nije pratila rast prihoda.
Dio te suzdržanosti u iskazivanju profita mogao bi se pravdati upravo inflacijskim utezima na troškovnoj strani, ali i neizvjesnošću budućeg poslovanja. Koliko su pak poduzetnici oprezni i koliki će si dio i tako konzervativno iskazane dobiti isplatiti, tek će se vidjeti.
Odluku o tome uglavnom neće donositi u Hrvatskoj jer je čak 31 od 32 tvrtke s rang-liste koje su predale izvještaje o poslovanju u prošloj godini u stranom vlasništvu i, kao što smo već napisali, riječ je mahom o izvještajima koji se odnose na poslovanje do kraja prvog polugodišta ili trećeg kvartala.